– Disleksija se javlja u najranijem detinjstvu i obično se otkriva u ranom školskom dobu, kada dete počinje da savladava veštine čitanja i pisanja. Deca koja pate od ovog poremećaja često menjaju redosled slova ili slogova u reči, zamenjuju ili izostavljaju neka slova, menjaju, dodaju ili izostavljaju pojedine reči, pišu slova kao da ih vide u ogledalu… Rukopis im je često neuredan i nerazumljiv, takođe dolazi do izostavljanja i zamene pojedinih slova i slogova i teškoća pri izražavanju misli u pisanom obliku. Disleksično dete je često dezorijentisano u vremenu i prostoru i ne može tačno da odredi vremenski sled događanja. Zavisno od oblika i nivoa poremećaja, dete može da ima sve ili samo neki od navedenih simptoma – objašnjava dr Olivera Todorović, pedijatar u DZ „Milutin Ivković” u Borči, a prenosi Blic.

Deca koja pate od disleksije su vrlo često natprosečno inteligentna, te da obično briljiraju u drugim predmetima. Najvažnije je, ističe dr Todorović, da se ovaj poremećaj ne zanemari, a ako se otkrije u uzrastu do 11 godina, sasvim uspešno se može savladati, a detetu omogućiti normalan napredak u obrazovanju.

Premda se deca s disleksijom suočavaju s velikim izazovima, te im je ponekad potrebno više vremena za određene zadatke, disleksija im ne predstavlja nepremostivu prepreku u obrazovanju. Procenat disleksije u zemljama slovenskih jezika kreće se od pet do 10 odsto, dok u zemljama engleskog govornog područja, zbog velikih razlika između govora i pisma, dostiže 15 do 30 odsto. Poređenja radi, u Kini i Japanu, gde je u upotrebi „likovno” pismo (koje obrađuje desna moždana polovina), samo jedan procenat stanovništva ima disleksiju.

Na šta obratiti pažnju:
* Deca s disleksijom brže se umaraju od druge dece
* Čitaju jednu reč na nekoliko pogrešnih načina, a da toga nisu svesni
* Ispravno čitaju tekst, ali ga ne razumeju
* Teško im je da istovremno pišu i slušaju nastavnika
* Ovakva deca mogu biti povučenija jer su nesigurna
* Slabo im ide učenje stranih jezika
* Spori su i za svaki zadatak im treba dosta vremena

Saveti roditeljima:
* Nemojte dete optužiti da je lenjo ako izbegava čitanje i pisanje
* Nemojte ga upoređivati s drugom decom
* Nemojte stalno prigovarati da mu je rukopis neuredan
* Ohrabrite ga da radi polako ako mu je tako lakše
* Otvoreno razgovarajte o stvarima koje mu ne polaze za rukom
* Pohvalite ga za sve što dobro uradi
* Ohrabrite dete u drugim aktivnostima, u kojima je kreativan i maštovit
* Javite se pedijatru i logopedu radi tačne dijagnoze

Podeli ovu vest sa prijateljima na FACEBOOK-u.     email   print  

Izvor: S media, foto: Guliver/Thinkstock