Deca koja pate od disleksije su vrlo često natprosečno inteligentna, te da obično briljiraju u drugim predmetima. Najvažnije je, ističe dr Todorović, da se ovaj poremećaj ne zanemari, a ako se otkrije u uzrastu do 11 godina, sasvim uspešno se može savladati, a detetu omogućiti normalan napredak u obrazovanju.
Premda se deca s disleksijom suočavaju s velikim izazovima, te im je ponekad potrebno više vremena za određene zadatke, disleksija im ne predstavlja nepremostivu prepreku u obrazovanju. Procenat disleksije u zemljama slovenskih jezika kreće se od pet do 10 odsto, dok u zemljama engleskog govornog područja, zbog velikih razlika između govora i pisma, dostiže 15 do 30 odsto. Poređenja radi, u Kini i Japanu, gde je u upotrebi „likovno” pismo (koje obrađuje desna moždana polovina), samo jedan procenat stanovništva ima disleksiju.
Na šta obratiti pažnju:
* Deca s disleksijom brže se umaraju od druge dece
* Čitaju jednu reč na nekoliko pogrešnih načina, a da toga nisu svesni
* Ispravno čitaju tekst, ali ga ne razumeju
* Teško im je da istovremno pišu i slušaju nastavnika
* Ovakva deca mogu biti povučenija jer su nesigurna
* Slabo im ide učenje stranih jezika
* Spori su i za svaki zadatak im treba dosta vremena
Saveti roditeljima:
* Nemojte dete optužiti da je lenjo ako izbegava čitanje i pisanje
* Nemojte ga upoređivati s drugom decom
* Nemojte stalno prigovarati da mu je rukopis neuredan
* Ohrabrite ga da radi polako ako mu je tako lakše
* Otvoreno razgovarajte o stvarima koje mu ne polaze za rukom
* Pohvalite ga za sve što dobro uradi
* Ohrabrite dete u drugim aktivnostima, u kojima je kreativan i maštovit
* Javite se pedijatru i logopedu radi tačne dijagnoze
Podeli ovu vest sa prijateljima na FACEBOOK-u.
Izvor: S media, foto: Guliver/Thinkstock