Od davnina je poznata veza između hrane i zdravlja. Još je Hipokrat prepoznao značaj pravilne ishrane rekavši „ Neka ti hrana bude lek, a lek tvoja hrana“, što nakon 2000 godina potvrđuje moderna medicina.
Od davnina je poznata veza između hrane i zdravlja. Još je Hipokrat prepoznao značaj pravilne ishrane rekavši „ Neka ti hrana bude lek, a lek tvoja hrana“, što nakon 2000 godina potvrđuje moderna medicina.
Reumatske zapaljenske bolesti, među kojima i reumatoidni artritis (RA), se javljaju usled uticaja brojnih faktora sredine kod genetski predisponiranih osoba. Hrana je jedan od faktora kojem smo svakodnevno izloženi, a koja može povećati ili smanjiti rizik od pojave RA, ali i uticati na aktivnost bolesti. Posmatrajući RA kroz prizmu ishrane otvaraju se brojna pitanja.
Da li hrana može biti okidač bolesti ?
Podaci ukazuju na veću učestalost autoimunih bolesti u razvijenim zapadnim zemljama u odnosu na istočne i zemlje u razvoju. Način ishrane razvijenih društava tzv. „Zapadna dijeta“ je ishrana bogata zasićenim i trans mastima, niskim odnosom omega 3/omega 6 masnih kiselina i povećanim unosom ugljenih hidrata i zaslađenih napitaka. Ovaj način ishrane povećava rizik za RA, direktno favorizujući inflamaciju i indirektno preko insulinske rezistencije, gojaznosti i komorbiditeta. Posebno se ističe problem gojaznosti (nakupljanje masnog tkiva usled prekomernog unosa hrane) jer treba imati u vidu da masno tkivo nije inertno, već se ponaša kao „endokrini organ“ i oslobađa proinflamtorne medijatore kao što su Tumor nekrosis faktor alfa, Interleukin 6, leptin, resistin, C-reaktivni protein, a to sve rezultuje hroničnom inflamacijom. Neretko, pacijenti sa RA su i gojazni. Ima podataka da porast indeksa telesne mase (BMI) za 5kg/m2 povećava rizik od RA za 13%. Pozitivna korelacija je uočena kod žena, ali ne i muškaraca. Pored toga, u jednoj studiji na 1209 ispitanika, starosti 20-30 godina je pokazano da konzumacija fruktozom zaslađenih napitaka, voćnih napitaka i soka od jabuke najmanje 5 puta nedeljno povećava rizik od RA čak tri puta.
Da li se hranom može sprečiti pojava RA?
Ovo je pitanje koje intrigira decenijama unazad, a dobijeni podaci brojnih studija nisu konzistentni. Posebno se ističe značaj sledećih namirnica:
Riba: Velika danska prospektivna studija je pokazala da unos 30 g masne ribe (≥8g masti/100 g ribe) dnevno smanjuje rizik za RA 49%, dok je u grupi ispitanika koja je konzumirala srednje masnu ribu (3-7g masti/100g ribe) rizik od oboljevanja od RA bio značajno veći. EIRA studija ( 4000 ispitanika) je pokazala da konzumacija masne ribe umereno smanjuje rizik od RA. Smanjenje rizika ne iznenađuje, jer znamo da povećan unos omega-3 masnih kiselina ima snažno anti-inflamatorno dejstvo.
Kafa: Dokazi ukazuju da konzumacija 4 i više šoljica kafe dnevno povećava rizik od oboljevanja od seropozitivnog, ali ne i seronegativnog RA.
Alkohol: Konzumacija 3-5 alkoholnih pića nedeljno čak smanjuje rizik od razvoja RA za 22-31%.
Da li se hranom može kontrolisati tok bolesti RA?
Sve je više dokaza da izmenjena crevna flora ima ulogu u patogenezi ali i u progresiji RA, što podstiče reumatologe da dodatnim „dijeto terapijama“ leče pacijente. Pokušano je brojnim pristupima.
Veganska ishrana
Veganska ishrana je ishrana bazirana na unosu voća i povrća, bez proizvoda životinjskog porekla. Rezultati više studija su pokazali pozitivne efekte ovakve ishrane na aktivnost bolesti, usled smanjene reaktivnosti imunske reakcije gastrointestinalnog sistema na određene antigene hrane. Nezavisno od izmenjene crevne mikroflore, povoljni efekti gladovanja i veganske ishrane se ogledaju kroz smanjenje otpuštanja lizozima iz neutrofila i proinflamatornog medijatora- Leukotrijena B4, koji su odgovorni za destrukciju zglobova. Posebno su protokoli koji su uključivali gladovanje 7-10 dana (definisan dnevni energetski unos kontrolisanih namirnica), praćeno jednogodišnjom veganskom ishranom, pokazali povoljne rezultate. Pokazano je da su se tokom gladovanja kod ispitanika značajno smanjili jutarnja ukočenost i reaktanti akutne faze, i povećala vrednost hemoglobina u krvi.
Mediteranska dijeta (MD)
Mediteranska dijeta je dijeta bogata oleinskom kiselinom, omega 3 masnim kiselinama, nerafinisanim ugljenim hidratima i fitomaterijama. Ovakva ishrana je bazirana na unosu veće količine maslinovog ulja, integralnih žitarica, voću, povrću, ribi i mahunarkama uz umeren unos crvenog vina. Smatra se da MD primenjena kod pacijenata sa RA smanjuje inflamaciju dok se fizička sposobnost povećava. Maslinovo ulje ima jaka antioksidantna i antiinflamatorna svojstva. Jedna eksperimentalna studija na miševima sa artritisom je pokazala da su miševi koji su hranjeni maslinovim uljem imali manju destrukciju zglobnih hrskavica i manje otoke zglobova. U ESCAPE-RA studii je zaključeno da pacijenti koji su konzumirali ribu najmanje dva puta nedeljno imali značajno niži DAS28-CRP u odnosu na pacijente koji su konzumirali ribu manje od jednom mesečno ili nisu konzumirali uopšte.
Eliminaciona dijeta
Sve je više dokaza o ulozi mikrobioma u patogenezi bolesti ali i povoljnih efekata nutrienta na inflamaciju i imunost, zbog čega interesovanje za efekat „dijeto terapija“ na tok bolesti raste. Antigeni hrane, prolazeći kroz zid gastrointestinalnog trakta, intereaguju sa imunskim ćelijama u crevnoj mukozi odakle ulaze u cirkualciju. Pokazano je da je crevna mukoza permeabilnija za alergene kod pacijenata sa RA koji koriste nesteroidne antireumatike. Studije su pokazale da su alergeni hrane potencijalni okidači imunog sistema koji aktiviranjem makrofaga i drugih efektorskih ćelija vode ka zapaljenju.
Faktori koji smanjuju aktivnost RA su: prebiotske i probiotske kulture, riba i ulja bogata omega3 kiselinama i gama-linoleinskom kiselinom, mediteranska dijeta, dijeta sa smanjenim unosom natrijuma i magnezijuma, voće i povrće bogato polifenolima.
Faktori koji povećavaju aktivnost RA su: gojaznost, unos većih količina masti, opservaciono zaslađeni napici.
Antiinflamatorno dejstvo imaju sledeće namirnice:
Voće: suve šljive, grejpfrut, grožđe, nar, borovnice, banana, breskve, jabuke. Pahuljice: ovsene, od integralnog pirinča i integralne pšenice.
Žitarice: ovas, ječam, pšenica, pirinač. Začini: đumbir, kurkuma, crni biber, cimet. Ulja: maslinovo ulje, riblje ulje. Mahunarke: crna soja, smeđi pasulj. Ostalo: jogurt, zeleni čaj.
Imajući sve navedeno u vidu, pravilna ishrana pacijenata obolelih od RA bi trebalo da obuhvata:
– Svakodnevno adekvatan unos svežeg i minimalno termički obrađenog voća i povrća.
– Najmanje 2 puta nedeljno konzumacija ribe, gde se preporučuju skuša, losos, tuna, sardine.
– Poželjno je uzimati hranu bogatu gvožđem: crveno meso, jaja, zeleno lisnato povrće, cerealije, pasulj, sočivo, jer je umor čest simptom kod RA koji može biti pojačan usled anemije. Iako se u medijima propagira izbacivanje crvenog mesa iz ishrane, nema jasnih medicinskih dokaza za to, ali svakako treba ograničiti unos.
– Radi očuvanja zdravlja kostiju, pacijentima sa RA neophodna je hrana bogata kalcijumom: riba poput haringa i sardina ( sa kostima), mleko i jogurt sa niskim procentom masti, sir, sojino mleko sa dodatkom kalcijuma, badem, zeleno lisnato povrće.
– Vitamin D- neophodan kao dodatak u skladu sa serumskim vrednostima, a ukoliko je ishrana izbalansirana nema potrebe za dodavanjem multivitamina osim u slučajevima gubitka apetita ili rigoroznih dijeta.
Ne treba zaboraviti da se bolest leči regularnom terapijom ( konvencionalnim sintetskim lekovima koji menjaju tok bolesti i biološkim lekovima), a pacijente svakako treba motivisati da promene svoje navike u ishrani. Treba ih edukovati o koristi konzumacije veće količine voća, povrća i polinezasićenih masnih kiselina i eliminaciji potencijalnih alergena u hrani, da izbegavaju rafinisane proizvode, so, masti, šećere i namirnice životinjskog porekla. Cilj treba da bude ne samo poželjna telesna težina, već se pravilnom ishranom uz standardnu medikamentnu terapiju i umerenu fizičku aktivnost može usporiti progresija bolesti, smanjiti oštećenje zglobova i eventualno smanjiti doze lekova.
Poslednjih decenija su sprovedena brojna ispitivanja, ali su rezultati neusklađeni, što nas navodi da poštujući opšte smernice svakom pacijentu individualno pristupamo. Jedno je sigurno, poželjno je uskladiti fizičku aktivnost i unos idealne količine hrane, ne premalo, ne previše, kako bismo sačuvali zdravlje. Horacije je rekao „ Est modus in rebus“(Postoji mera u stvarima). Postavimo granice!
Korišćena literatura:
1. Skoczyńska M, Świerkot J. The role of diet in rheumatoid arthritis. Reumatologia 2018; 56, 4: 259–267.
2. Forsyth C et al. The effects of the Mediterranean diet on rheumatoid arthritis prevention and treatment: a systematic review of human prospective studies. Rheumatology International
3. Philippou, E., Autoimmunity Reviews, ://doi.org/10.1016/j.autrev.2018.05.009
4. Khanna S et al. Managing Rheumatoid Arthritis with Dietary Interventions. Front. Natur. 2017; 4:52.
5. Alunno A et al. Nutrition in RNDs: is it really food for thought? Focus on rheumatoid arthritis. BMC Rheumatology (2020)
Dragana Petrović