PRISTRASNOST
(engl. bias), svaki postupak ili proces koji vodi odstupanju rezultata odnosno zaključaka od istine. U
tom postupku prikupljanje, prikazivanje, analiza i tuma-čenje podataka mogu da dovedu do zaključaka
sistematski različitih od istine. Opisano je 50 vrsta pristrasnosti, do kojih može da dođe u ma
kojoj fazi istraživanja. Najpoznatije pristrasnosti su: 1. pristranost izbora (engl. selection bias),
greška usled sistematskih razlika u karakteristikama onih koji su odabrani za ispitivanje i onih koji
nisu, odnosno ako se pogrešno odabere uzorak. Takav je slučaj u anamnestičkim studijama sa
neadekvatnim izborom kontrolne grupe. U studiji gde se ispituje uloga pušenja u nastanku raka pluća,
poređenje pušačkog iskustva bolesnika sa ovim malignim tumorom i osoba bez (kontrolna grupa) koji
leže na istom pulmološkom odeljenju iz drugih razloga, može proizići zaključak da razlike nema.
Objašnjenje je u činjenici da je pušenje povezano i sa rakom pluća i sa nizom drugih plućnih bolesti
koje zahtevaju hospitalizaciju; 2. informaciona pristrasnost (engl. information bias), propust u
merenju izloženosti ili ishoda koji ima za posledicu različitu tačnost informacija u upoređivanim
grupama; 3. pristrasnost usled pridruženosti (engl. bias due to confaunding), kada je odnos između
dve varijable (hipotetične uzročne i manifestacione koja predstavlja bolest) zamagljen uticajem treće
varijable koja je povezana sa obe prethodne. Konfaunding se može objasniti i kao mešanje efekta
nekog hipotetičnog uzročnog faktora koji ispitujemo, zato što se prepliće sa uticajem konfaunding
faktora. Ovaj efekat faktora koji je izmenjen pod uticajem konfaundinga može da bude veliki i da
dovede do precenjivanja ili potcenjivanja efekta, zavisno od smera njegove povezanosti sa
ispitivanim uzročnim faktorom. Karakteri-stike konfaunding faktora su: faktor rizika za oboljenje koje
ispitujemo, povezan sa faktorom koji ispitujemo, ne sme da bude veza na putu od hipotetičnog
uzročnog faktora ka bolesti.