PROLIV
(engl. diarrhoea), pojava većeg broja (dve i više) kašastih, tečnih ili vodenih stolica, ponekad sa
primesama sluzi, krvi ili koma-dićima crevne sluznice. Može da se javi kao posledica virusne,
bakterijske, protozoalne ili gljivične infekcije, infestacije crevnim parazitima, dejstva egzogenih ili
endogenih hemijskih agenasa i alergije ili nepodnošenja pojednih sastojaka hrane. Retko se javlja kao
kongenitalna hlorna dijareja. Prema dužini trajanja može biti akutna, produženog toka ili hronična.
Uzrokuje gubitak vode, minerala, crevnih sokova i različitih sastojaka hrane. Usled toga mogu da
nastanu akutna ili hro-nična dehidracija i pothranjenost različitog stepena. Kod naglih i intenzivnih
gubitaka vode često dolazi do cirkulatornih smetnji, šoka, poremećaja svesti, konvulzija, a pone-kad i
smrti. Najvažniji postupak u lečenju dijareje je davanje tečnosti u cilju nadoknade izgubljene vode.
Mogu se dati slabo zaslađeni čaj (3 – 5% šećera), 3% pirinčana čorba, posoljene čorbe od povrća,
voćni sokovi ili čista voda. Antibiotici i crevni antiseptici se kod dece posle prve godine života i kod
odraslih osoba daju samo izuzetno, kada postoji sumnja na infekciju izazvanu invazivnim crevnim
bakterijama ili iz epidemioloških razloga. Kada je proliv izazvan crevnim patogenim bakterijama kod
dece u prvoj godini života, u cilju sprečavanja komplikacija sa poremećajem u apsorpciji hranljivih
sastojaka, treba dati odgovarajući antibiotik. Ishrana u toku akutnih proliva se ne razlikuje zna-čajnije
u odnosu na period pre bolesti. Ona ne treba da bude koncentrovana, ne sme da sadrži veće količine
šećera niti drugih materija velike osmotske aktivnosti. Energetski unos treba da bude veći od potreba
kada je dete zdravo. S obzirom na to da se masti dobro podnose, a u malom volumenu sadrže veće
količine energije, mogu se dati u toku proliva ali u lako svarljivom obliku kao biljne masti (npr. ulje
od suncokreta). Kada se dete hrani kravljim ili adaptiranim mlekom zbog potrebe smanjenja količine
mlečnog šećera (laktoze) preporučuje se više razblaženo mleko u toku dva do tri dana sa kasnijim
postepenim pove-ćanjem do dostizanja optimalnih količina. Kod dece na mešovitoj ishrani bolje je
dati jogurt ili kiselo mleko. Za veću decu i kod od-raslih treba da se obezbedi pretežno tečna, la-ko
svarljiva i dovoljno kalorična hrana, bez ja-kih začina i takođe bez koncentrovanih šećera.