breast-cancerIstraživači iz Međunarodne interventne studije raka dojke, poznate kao IBIS-II, pozivaju žene da učestvuju u studiji koja može značajno pomoći u sprečavanju raka dojke. Glavni istraživač, IBIS-II, profesorka Christobel Sonders sa UWA Vinthrop koja kaže da se pozivanje završava u decembru, i da je za studiju potrebno 8000 žena iz celog sveta.

breast-cancerIstraživači iz Međunarodne interventne studije raka dojke, poznate kao IBIS-II, pozivaju žene da učestvuju u studiji koja može značajno pomoći u sprečavanju raka dojke. Glavni istraživač, IBIS-II, profesorka Christobel Sonders sa UWA Vinthrop koja kaže da se pozivanje završava u decembru, i da je za studiju potrebno 8000 žena iz celog sveta .

„WA je treći najveći  regruter žena na svetu, za ovu vrstu studija … imali smo imali veliki odaziv, ali nam je  potrebno više“, profesorka  Saunders kaže.

Studija je usmerena ka testiranju efikasnost leka Anastrozola u sprečavanju razvoja raka dojke kod žena sa visokim rizikom. Zapravo proističe iz IBIS-I studije, koja je testirala upotrebu Tamoksifena  za istu indikaciju.

Iako je upotreba Tamoksifena  obećavala, istraživači su primetili da inhibitori aromataze (u koje spada i  lek Anastrozol) imaju veće šanse smanjenja rizika od raka dojke, a pritom imaju bolji propratni efekat.

Na primer, neželjeni efekti Tamoksifena mogu biti rak materice, pojava  krvnih ugrušaka, dok neželjeni efekti Anastrazola mogu biti valunzi, suvoća vagine ili povećani rizik od osteoporoze.

Inhibitori aromataze takođe rade na skroz  drugačiji način nego tamoksifen. Tamoksifen funkcioniše tako što blokira receptore ćelija za estrogen koji cirkuliše u organizmu, dok aromataze kao što je Anastrozol blokiraju enzim aromataze i time sprečavaju početnu proizvodnju estrogena.

Hormon estrogen ne izaziva rak, već ćelije raka imaju receptore za estrogen, pa  hormon utiče na rast te ćelije.

Prof Sonders kaže da istarživači još ne znaju definitivno kako ovaj proces preventivno funkcioniše, ali naglašava da su na pravom putu  jer, „ako postoji samo jedna ili dve ćelija raka, lek može da blokira njihov rast“.

„Međutim, to može da bude i  potpuno drugačiji mehanizam.“

Studija  koja je nastala  nakon upoterebe Anastrozola, kada se koristio u direktnom lečenju raka jedne dojke, pokazuje da se smanjuju šanse za razvoj raka druge dojke.

„To nas je naravno, dovelo do verovanja da ovo može da bude bolji lek nego  hemo-prevencija“, kaže prof Saunders.

Ona takođe naglašava da istraživači veruju da lek može imati preventivni efekat dugo nakon obustavljanja medikamentozne terapije.

Da biste se pridružili studiji, žene moraju biti u postmenopauzi, starosti izmedju  40 i 70 godina i da imaju visoke faktore rizika kao što su porodična istorija ili biopsirane benigne lezije.

U studiji će se zahtevati od učesnika da uzimaju tabletu dnevno u narednih pet godina kao i da na početku studije provere zdravlje svojih kostiju.Od 8000 učesnika, polovina će dobiti lek, a druga polovina će dobiti placebo. Dve grupe će se uporediti.

„Ova studija nagoveštava u potpunosti novu eru u sprečavanju raka dojke.“

Laura Glitsos

izvor: Science Network Western Australia