Odredite treba li u svoju dijetu ili način ishrane da uvrstite neke od ovih vitamina ili dodataka…
1. Vitamin E. Antioksidans je koji štiti telo od napada slobodnih radikala, odnosno molekula koje igraju ključnu ulogu u razvoju raka ili srčanih bolesti. Vitamin E jača imuni sistem. Andrea N. Giankoli s američke Akademije za dijetetiku kaže da većina ljudi dobija dovoljno vitamina E iz hrane koju jedu, a dobri su izvori biljna ulja, orasi, semenke i lisnato zeleno povrće. Vitamin E takođe se dodaje namirnicama poput žitarica kao prirodni konzervans. Drugi razlog da se držite prirodnih izvora vitamina E je taj da dodaci mogu biti štetni za ljude koji uzimaju lekove za zgrušavanje krvi i druge lekove.
2. Vitamin C. Mnogo je polemika oko toga koliko vitamin C može da ublaži prehladu. Međutim, prema National Institutes of Health, konzumiranje velike količine može da skrati prehladu za jedan dan. Stručnjaci preporučuju uzimanje četiri tablete od 1000 mg dnevno s puno tečnosti. Sara Bret sa Univerziteta u Ajdahu objašnjava da je vitamin C rastvorljiv u vodi tako da efikasnije tera viruse ako ga uzimate s puno tečnosti. Ali treba ga početi uzimati na prve znakove simptoma gripa. ***Šest načina da stalno budete puni energije
3. Kalcijum. Kosti se uvek nadograđuju bilo otpuštanjem kalcijuma ili skladištenjem. Telu je potrebno dovoljno minerala, ali nemojte preterivati. Ipak, ako ste stariji od 40, trebalo bi da uzimate dopunske doze kalcijuma. Jedno evropsko istraživanje na 24 hiljade ispitanika pokazalo je da dnevna doza od 2000 mg može da poveća rizik od srčanog udara. Pre odluke o uzimanju dodataka proverite nivo kalcijuma i koliko ga unosite hranom, kaže Giankoli. Preporučena dnevna doza je 1000 mg za žene mlađe od 50 i 1200 mg za one starije od 50 godina te žene u menopauzi. Jedete li tri obroka mlečnih proizvoda dnevno, verovatno unosite dovoljne količine.
4. Vitamin D. Ovaj važan vitamin pomaže vašem telu da apsorbuje kalcijum. Ako ne dobijate dovoljno vitamina D, ili ako ga vaše telo ne apsorbuje dobro, povećava se rizik za razvoj osteoporoze. Koža proizvodi vitamin D kada je izložena suncu, ali krema za sunčanje može da smanji njegovu proizvodnju za neverovatnih 95 posto. Vitamin D prisutan je u samo nekoliko namirnica poput mleka, jogurta i soka od narandže, kao i u masnijoj ribi poput lososa i tune. Zbog svih tih razloga u kombinaciji stručnjaci za osteoporozu preporučuju uzimanje dodatka D vitamina od 400 ij. ***Kupovina vitamina je čisto bacanje para
5. Omega-3 masne kiseline. Godinama su nas stručnjaci uveravali da, želimo li da zaštitimo svoje srce i mozak, moramo uzimati omega-3 masne kiseline. Razlog je jednostavan – malo namirnica sadrži ove vrlo bitne hranljive sastojke. Međutim, nedavne studije kod učesnika nisu pokazale kognitivne ili kardiovaskularne koristi nakon uzimanja tableta. Preporuka je da se riba jede barem dva puta nedeljno. Losos, skuša, pastrmka i sardine imaju najviše količine ovih esencijalnih ulja, ali takođe možete se odlučiti i za belu ribu, kaže Giankoli. Ako ste pak alergični na ribu ili njen miris, ubacite u ishranu više lana, soje, uljane repice i oraha.
6. Ehinacea. Poput vitamina C, Echinacea je efikasna u sprečavanju prehlada. Nekoliko studija pokazalo je da uzimanje Echinacee kao čaja ili dodatka nije delotvorno, međutim, drugi smatraju da može smanjiti šanse za razvoj prehlade od 45 do 58 posto. Problem je i u tome što se u istraživanjima koriste različite vrste Echinacee napravljene različitim metodama, kaže Bret. Echinacea je najefikasnija kada se uoče prvi simptomi bolesti i koristi se od 7 do 10 dana. Dnevna doza je dve do četiri šoljice čaja ili dve tablete od 2000 mg, piše Večernji. ***10 super namirnica koje će vam produžiti život
7. Ginko biloba. Iako se smatra kao suplement koji poboljšava kognitivne sposobnosti, britanski naučnici u nedavnom istraživanju otkrili su da ginko nema nikakav uticaj na kognitivne funkcije bez obzira na doba, dozu ili dužinu uzimanja dodatka. I druge nedavne studije upozoravaju da ginko ne „odbija“ Alchajmerovu bolest. Bolje podignite svoju mentalnu sposobnost učenjem novih veština ili druženjem s ljudima, kaže Bret.
Izvor: S media, foto: Gulliver/Thinkstock