Dr Slavoljub Mladenović, OB Leskovac

 

Mokraćnabešikapredstavljaprirodnirezervoarurina i njenaulogajedvojaka: zaustavljaga, a zatimeliminišeiztela. Evolucijom, čovekjestekaopotpunukontrolunadrefleksnimmokrenjem, pajesvestankadamujebešikapuna i tadamusejavljanagonzamokrenjem.

Hiperaktivnabešika(OAB)vasprimoravadažurite u toalet

Hiperaktivnabešikajesindromkojisejavljakadasebešikakontrahujeprenegosenapunidosvojefiziološkezapremine. Tadasejavljajakiznenadninagonzamokrenjem.

Ovisimptomisuuznemirujući i iscrpljujućizabolesnika i u značajnojmerinarušavajukvalitetživota, socijalneaktivnosti i seksualniživot.

Koji su simptomi OAB?

·       Urgentni nagoni na mokrenje

(iznenadni, neodložni nagoni za mokrenjem, koji ne mogu da se kontrolišu)

·       Učestalo mokrenje

(odlazak u toalet 8 ili više puta u toku 24 sata)

·       Nokturija

(potreba da se ustane da bi se mokrilo 1 ili više puta tokom noći)

·       Nevoljno umokravanje

(nemogućnost zadržavanja urina, usled iznenadnih nekontrolisanih nagona – najčešći razlog zašto se žene obraćaju lekaru u vezi simptoma)

 

Kako OAB utiče na vaše zdravlje i vaš svakodnevni život?

Sindrom prekomerno aktivne mokraćne bešike (OAB) je hronično, uznemirujuće i iscrpljujuće medicinsko stanje sa značajnim uticajem na kvalitet života pacijenta (posebno ako je praćena inkontinencijom).

Simptomi OAB mogu negativno uticati na vaše dnevne aktivnosti i uzrokovati:

Luznemirenost

Lporemećaj spavanja

Lgubitak energije

Lsmanjen nivo socijalnih aktivnosti

Lfrustraciju

Lemocionalnu nestabilnost

Lradnu disfunkciju

 

Koje osobe imaju povišen rizik za OAB?

I muškarci i žene mogu imati OAB. Rizik od pojave simptoma raste sa godinama života. Žene u menopauzi, kao i muškarci sa obolenjima prostate imaju povišen rizik. Neke neurološke bolesti, poput skleroze multipleks ili moždanog udara, nose, takođe, visok rizik.

Procena je da 1 od6odraslih osobaimanekiodsimptoma OAB.

Procena je da u Srbiji od sindroma prekomerno aktivne mokraćne bešike pati veliki broj žena i muškaraca sa podjednakom učestalošću, ali da se usled nedovoljne zdravstvene prosvećenosti i stida, samo mali broj obolelih leči.Statističkipodacigovoredasekodnassamomalibrojpacijenatasasimptomimahiperaktivnebešikeobraćalekaruzapomoć i njihsamo 5%  seaktivnoleči, dokje u zapadnoevropskimzemljamanjihovprocenatvećiod 30 %.

 

Hiperaktivna bešika je problem koji se može lečiti

Centralnomesto u lečenjuhiperaktivnebešikezauzimamedikamentoznitretman, dokjesprovođenjehirurškihproceduraveomaretko i rezervisanozanajtežeslučajeve.

Okosnicumedikamentoznogtretmanačineantimuskarinskilekovičijaprimenadovodidoblokadenjihovihreceptora, štodovodidorelaksacijebešike i  inhibicijekontrakcijanjenogzida. Primenommedikamentozneterapijeuspešnostsepostižekod 90% pacijenatasahiperaktivnombešikomčimeseumnogomeprevazilazi i rešavanjihovproblem.

U početkulečenjaovihbolesnikaseprimenjujekonzervativnitretman, uvodisemodifikacijaishrane i unosatečnosti, treningmokraćnebešike i antimuskarinskilekovi (solifenacin, trospijumhlorid, tolterodin). Ovilekovidajuznačajandoprinos u lečenju OAB i predstavljajuoslonac u savremenojterapiji. Blokadommuskarinskihreceptora u zidumokraćnebešikesmanjujesekontraktilnost i osetljivostdetruzora.

Smatrasedapravovremena i odgovarajućaterapijamožeuticatinasmanjenjemorbiditeta i prevencijukomplikacija. Ciljlečenja OAB antimuskarinskimlekovimajestedaseosigurabezbedna i dugoročnasimptomskaterapija, kojaistovremenodovodidopoboljšanjakvalitetaživota i zadovoljstvapacijenata, uzznačajneuštedezapacijenta i društvo.