Etmoidalni, sfenoidalni, frontalni i maksilarni sinusi su pneumatične šupljine ispunene zrakom. Pneumatizacija počine krajem prve do druge godine života, a kod novorođenčeta su razveni samo etmoidalni i začetak maksilarnog sinusa.
U oko 95% slučajeva oboljeli sinus je maksilarni sinus zbog anatomskog položaja ostijuma koji se nalazi visoko iznad done line maksilarnog sinusa.
Najčešći uzročnici akutnog sinusitisa su virusi u sklopu akutnog rinitisa i ri nofaringitisa, a sekundarni postaje klinički značajan kad se na virusnu infekciju nadoveže bakterijska infekcija čiji su najčešći uzročnici stafilokok, streptokok, pneumokok, hemofilus influence.
Sinusitis Klinička slika:
Akutnog sinusitisa je povišena temperatura, glavobolja, nos za pušen, disane otežano, sekrecija sluzavognojna, kašalj naročito noću u ležećem položaju.
Dijagnoza
Dijagnoza se postavlja na osnovu kliničke slike te RTG nalaza zasenenja oboljelog sinusa.
Terapija: dekongestiva lokalno, analgetici, antipiretici i antibiotici po antibiogramu.
Hroničnom sinusitisu pogoduju anatomske anomale nosa devijacija septuma, zadebljane nosne sluznice zbog alergijskih manifestacija, polipoza nosa, ade noidne vegetace, a klinička slika može ići ili s malo simptoma ili sa suhim podra žajnim kašljem, gubitkom apetita, malaksalošću i povremenim glavoboljama.
Rendgenski snimak pokazuje zadebljane sluznice po nekoliko milimetara ili zasjenene sinusnih šupljina.