ZAHVALjUJUĆI 3D štampi, koja koristi kompjuterski napravljene digitalne modele da bi se kreirali realni, opipljivi predmeti, danas možemo da štampamo igračke, nakit, hranu. U bliskoj budućnosti možda bismo mogli da štampamo nešto mnogo kompleksnije – ljudske organe.
Već godinama medicinski istraživači su u stanju da reprodukuju ljudske ćelije krvnih sudova, mokraćnih kanala, tkiva kože. Ali, napraviti kompletan organ, sa svim pripadajućim strukturama, mnogo je zahtevnije.
Naučnici već koriste 3D štampače za male trake tkiva organa. I dok je štampanje celih ljudskih organa, koji bi iskorenili potrebu za davaocima organa za transplantaciju još daleko, ne treba zaboraviti da se tehnologija munjevito razvija.
– Sami mehanički procesi nisu problem, začkoljica su biološki materijali. To nije kao štampanje plastike ili metala. Oni neće odumreti ako ih ostavite na sobnoj temperaturi predugo – kaže na ovu temu Majk Tič, urednik magazina „Svet 3D printera“.
Ideja o štampanju ljudskog bubrega ili jetre u laboratoriji, možda deluje neverovatno, čak jezivo. Ali za mnoge naučnike iz ove oblasti, biološko štampanje je veoma obećavajuće i u njega polažu mnogo nade. Odštampani organi ne samo da bi mogli da se u budućnosti koriste za zamenu postojećih ljudskih, oni će već u narednim godinama imati primenu u testiranju lekova i vakcina. Lekari će biti oslobođeni i testiranja na životinjama ili sintetičkim modelima, a dobiće daleko pouzdanije rezultate, ispitujući pravo ljudsko tkivo.
Zapravo, testovi toksičnosti lekova već se odvijaju na štampanom biološkom tkivu. Na taj način i farmaceutske kompanije mogu da sačuvaju mnogo novca, ali i zdravlje svojih učesnika kliničkih istraživanja. Brzina kojom novosti u ovoj oblasti stižu daju nam za pravo da verujemo da će u narednih pet do sedam godina tehnologija sazreti dovoljno da se ovako dobijena tkiva zapravo i koriste za očuvanje ljudskog zdravlja.
Ljudi bi već za nekoliko godina mogli da budu opremljeni bubrezima napravljenim na 3D štampačima zahvaljujući australijskim istraživačima koji već gaje ove minijaturne organe u laboratorijama. Istraživači sa Univerziteta u Kvinslendu napravili su mali bubreg, koji će se narednih meseci koristiti za testiranje lekova i kao model za izradu 3D štampanog organa. Od svih ljudskih organa, najteže je napraviti upravo bubreg, i ako to uspeju, onda za nauku nema granice.
Jedna kompanija iz San Dijega već je potpisala sporazum sa Univerzitetom u Kvinslendu kako bi videli koliko daleko oni mogu da odu, u nadi da će na kraju biti u mogućnosti da biološki štampaju bubrege. Uspeh u štampanju bubrega mogao bi da bude ogromna prednost za ljude – naročito one kojima je potrebna transplantacija. Ne samo što više ne bi bili zavisni od ljudskih davalaca, već bi se mogli „izrađivati“ bubrezi koji su kompatibilniji pacijentu, sa minimalnim rizikom za odbacivanje organa.
I dok neki naučnici smatraju da nas od ovog sna deli tek nekoliko godina, profesor Melisa Mala, koja predvodi istraživački tim sa Univerziteta u Kvinslendu, misli da ćemo tako nešto biti u stanju da uradimo tek za 15 do 20 godina.
– Bubreg je izuzetno kompleksan organ sa 35 različitih tipova ćelija koje svi imaju različite funkcije, a mnogo malih tubula koje treba postrojeni na pravi način. Mnogo je kompleksniji od jetre, pankreasa ili srca – smatra ova naučnica, a prenosi „Dejli mejl“.