Srednja deca su, prema uobičajenom stereotipu, zanemarena, ozlojeđena, slabo kreativna, nemaju dovoljno koncentracije da postignu nešto u životu, imaju negativan pogled na život, osećaj da ne pripadaju nigde. U stvarnosti, srednja deca su nosioci promena u biznisu, politici, nauci mnogo češće nego prvenci ili najmlađi mezimci, tvrde Kertin Salmon i Katrin Šuman, autori nove knjige „Tajna snaga srednje dece“.

Suprotno trendu rekla-kazala, čak 52 odsto američkih predsednika su srednja deca, od Džona F. Kenedija do Abrahama Linkolna, a srednja deca su i Dalaj Lama, Nelson Mendela, Čarls Darvin, Ernest Hemingvej, Voren Bafet, Donald Tramp, Madona i Bil Gejts…

– Oni su motivisaniji pravičnošću nego novcem prilikom donošenja životnih izbora i veoma su vezani za porodicu, prijatelje i veoma lojalni. Istorija pokazuje da neretko preuzimaju rizike i postaju pioniri, ali često nepotrebno pate zbog slabog samopouzdanja – pišu autori.

Srednja deca su nezavisnija, imaju osećaj izbora, jer ne moraju da striktno slede pravila zato što nisu u centru pažnje. Oni su često mirotvorci, jer su samosvesni igrači sa izuzetnim diplomatskim veštinama. Veoma su prilagodljivi, pa lakše komuniciraju sa drugima. Oni su hrabri, avanturisti i pozitivne osobe, kaže Salmon.

Autorke kažu da srednja deca moraju da očvrsnu samopoštovanje i izgrade poverenje sa godinama i iskustvom. Zato što su ceo život imali konkurenciju sa obe strane, ne vole sukobe i imaju velike mirotvoračke i pregovaračke veštine.

Oni to rade suptilno: ostave najglasnije da govore prvi, a zatim kažu svoje mišljenje. Princip je jednostavan: kada govorite prvi, ljudi posle vas lako odbace ono što ste rekli, dok se njihove reči bolje čuju. Pri tom srednja deca nauče da spoje različite stavove i tako vežbaju diplomatiju od malih nogu.

D.B.

Podeli ovu vest sa prijateljima na FACEBOOK-u.     email   print  

Izvor: S media, foto: Guliver/Thinkstock