Koža predstavlja najveći i veoma važan organ u našem organizmu. Koža nas štiti od uticaja spoljašnje sredine, obezbeđuje termoregulaciju i osećaj dodira, bola, toplog i hladnog. Koža predstavlja ogledalo organizma, jer se brojne sistemske bolesti manifestuju i na koži.
Šta je izaziva a šta pogoršava pojavu suve kože?
Koža predstavlja najveći i veoma važan organ u našem organizmu. Koža nas štiti od uticaja spoljašnje sredine, obezbeđuje termoregulaciju i osećaj dodira, bola, toplog i hladnog. Koža predstavlja ogledalo organizma, jer se brojne sistemske bolesti manifestuju i na koži.
Suva koža predstavlja jedan od osnovnih tipova kože, i najčešći je problem s kojim se susrećemo u dermatologiji.
Najveći problem predstavlja isušenost
Nedostatak vlage i pojava isušenosti predstavljaju osnovu suve kože. U zavisnosti od mesta odnosno dela tela i stepena, suva koža se manifestuje na više načina. Postoji grubi osećaj, perutanje, pukotine, crvenilo, zategnutost i svrab.
Kada koža počne da gubi vlagu, javljaju se prvi simptomi. To su:
- zategnutost
- grubost.
Ukoliko se isušenost ne tretira i dođe do dodatnog gubitka vlage, tada je koža:
- veoma zategnuta
- ispucala
- sklona svrabu i perutanju
Određeni delovi tela – šake stopala, laktovi i kolena skloni su:
- ekstremnoj zategnustosti
- ekstremno gruboj koži
- manjim i većim pukotinama
- intenzivnom svrabu.
Šta je uzrok suve kože?
Na postojanje suve kože utiču brojni spoljašni (egzogeni) i unutrašnji (endogeni) faktori. Kod svakog pojedinca u etiopatogenezi ovi faktori mogu delovati samostalno ili udruženo.
Usled nedostatka supstanci koje vezuju vodu – prirodnih vlažećih hidrantnih faktora – dolazi do isparavanja vlage. Prvo dolazi do gubitka površinskih lipida koji učestvuju u formiranju prirodne barijere kože u sprečavanju isparavanja vode. Kada barijera oslabi, dolazi do povećanog gubitka vode odnosno vlage i supstance koje zadržavaju vodu nestaju. Sve to dovodi do suve kože. Ukoliko se na vreme ne primeni adekvatan tretman, dolazi do narušavanja vodenih kanala u dubljim slojevima kože, to slabi prirodni dotok vlage u gornje slojeve i koža postaje veoma suva.
Spoljašnji faktori
Spoljašnji faktori narušavaju prirodnu barijeru i pokreću proces gubitka vlage. Postoji nekoliko glavnih faktora.
Faktori životne sredine
- nepovoljni vremenski uslovi – vruć, hladan i suv vazduh.
- sezonske promene – simptomi se pogoršavaju ili tokom zime ili tokom leta.
- ultravioletno (UV) zračenje – ubrzava starenje kože, a kako koža stari tako postaje sklona isušivanju.
Nega i lična higijena
- često pranje, duge vruće kupke ili tuširanje dovode do spiranja lipida sa kože i slabljenja prirodne barijere
- neadekvatna rutina nege kože – upotreba neadekvatne kozmetike dodatno isušuje kožu.
Lekovi
Dokazano je da pojedini lekovi i medicinski tretmani poput zračne terapije, dijalize i hemoterapije imaju neželjeni efekat na kožu odnosno doprinose isušivanju kože. Takođe diuretici, lekovi koji se upotrebljavaju u terapiji za snižavanje visokog pritiska izazivaju isušivanje kože.
Unutrašnji faktori
Genetska predispozicija
Vlažnost kože je delimično genetski uslovljena. Kod nekih osoba glavni uzrok suve kože jeste predispozicija za suvu kožu. Stanja koja se karakterišu suvom kožom – poput atopijskog dermatitisa, psorijaze, dijabetesa melitusa i ihtioze genetski su predodređena stanja.
Hormonski status
Hormonske promene koje se javljaju u trudnoći i menopauzi mogu za posledicu imati suvu kožu.
Godine starosti
S godinama, sposobnost kože da proizvodi lipide koji učestvuju prirodnoj barijere kože se smanjuje. To se delimično dešava i zbog slabljena funkcije lojnih i znojnih žlezda u koži. Starenje i suva koža su u jakoj konekciji, i mogu izazvati začarani krug.
Ishrana
Nepravilan način ishrane, nedostatak hranljivih materija, nezasićenih masnih kiselina , vitamina i nedovoljan unos tečnosti doprinosi nastanku suve kože.
Faktori koji utiču na stepen isušenosti
Neadekvatni tretman suve kože
Kada se suva koža ne tretira adekvatno i pravilno, isušenost se može pogoršavati i tako uticati na vlažnost u dubljim slojevima kože. Kreme i preparati se bore protiv suve kože i protiv pogoršanja simptoma. Većina krema utiče na obnavljanje barijerne funkcije kože i oslanja se na nepromenjenu funkciju dubljih slojeva kože koji preko sistema kanala prenose vlažnost na površinu.
Izlaganje ultravioletnom (UV) zračenju
Isušivanju kože doprinosi prekomerno izlaganje sunčevim zracima. Kreme za zaštitu od sunca za suvu kožu pored odgovarajućeg zaštitnog faktora (SPF) sadrže i hidrantne aktivne supstance koje rehidriraju kožu. S obzirom da je suva koža sklona iritacija, potrebno je da preparati koji se nanose na suvu kožu ne sadrže iritirajuće mirise i boje.
Profesionalna izloženost
Određene profesije povećavaju rizik za nastanak suve kože. U pitanju su poslovi koji podrazumevaju rad u vrućim ili hladnim uslovima (visoke i niske temperature), čestu upotrebu deterdženata i izlaganje raznim hemikalijama.
Dehidracija
Dehidracija zavisi od ravnoteže vode u telu. Kada u našem organizmu ne postoji dovoljna količina tečnosti, to oduzima vlagu ionako suvoj koži. Starenjem se količina vode u organizmu normalno smanjuje, a slabi i osećaj žeđi, te koža izgleda suvlja. Potrebno je unositi najmanje 1,5 litar tečnosti dnevno kako bi stanje kože bilo u ravnoteži.
Pušenje
Nikotin i druge supstance koje se nalaze u cigaretama dovode do oslabljenog protoka krvi i usporavaju metabolizam u koži. Koža se lakše isušuje i prevremeno stari.
Detaljnije o pravilnoj nezi i rešenjima za suvu kožu možete pročitati u nekom od sledećih tekstova.