STOPA
(engl. rate), mera učestalosti javljanja, odnosno kretanja neke pojave u jedinici vremena za
definisanu populaciju. Odnos jedinica sa određenom karakteristikom kroz ukupan broj jedinica
populacije pomnožen sa 1.000 (ili 10.000 itd.), npr. stopa obolelih na 1.000 stanovnika određene
populacije u jednom vremenskom periodu (obično godinu dana). Korišćenje stopa umesto apsolutnih
brojeva bitno je za poređenje situacije u populaciji u različito vreme, na različitim mestima ili među
različitim grupama ljudi. Komponente stope su numerator, denominator, određeno vreme za koje se
javlja određena pojava i, obično, množitelj – stepen broja 10, kojim se stopa od nezgrapnog decimala
pretvara u prikladniji broj. Brojilac stope je zbir posmatranih pojava, događaja (npr. broj novih
slučajeva bolesti, broj umrlih), a imenilac čini zbir vremena tokom koji je svaki ispitanik bio praćen,
odnosno bio u riziku da oboli ili umre od neke bolesti. Koja se stopa izračunava za veće područje ili
celu zemlju, nije moguće odrediti vreme izloženosti svakog pripadnika ove populacije, pa se za
imenilac uzima stanovništvo sredinom posmatranog perioda (kada se radi o godišnjoj stopi, to je
procenjeno stanovništvo na dan 30. juna). Stope, znači, predstavljaju takvu vrstu odnosa (ratio) u
kome je obavezno prisutna vremenska komponenta kao sastavni deo imenioca. Prema definiciji, od
pokazate-lja obolevanja i umiranja, u prave stope spa-daju stopa incidencije i mortaliteta, a
kumulativna incidencija, prevalencija i letalitet predstavljaju propozicije.