TEHNECIJUM
(engl. technetium), veštački element pronađen 1937. god., nalazi se u sedmoj grupi elemenata
Periodnog sistema. Proizvodi se u nuklearnim reaktorima. Poznato je oko 20 radioaktivnih izotopa
tehnecijuma (91Tc – 110Tc). Metastabilni oblik tehnecijuma (99mTc) nastaje u generatorima
radionuklida raspadanjem molibdena (99Mo). Emituje g fotone, vreme poluraspada 6,02 sati,
osnovna energija zračenja 140 KeV. Iz generatora se izdvaja ispiranjem pomoću fiziološkog rastvora.
Raspada se do dugoživućeg tehne-cijuma (99Tc), čija akumulacija u prirodi može da postane
značajan ekološki problem. U jonskom stanju, kao natrijum pertehnetat koristi se za scintigrafiju
mozga, štitaste i pljuvačnih žlezda, detekciju ekstragastrične ektopije želudačne sluzokože. U obliku
složenih, najčešće helatnih jedinjenja, koristi se za statičku i dinamsku scintigrafiju brojnih organa i
sistema. Najčešće je upotrebljavan radio-nuklid u savremenim nuklearnomedicinskim ustanovama.