Osobe koje sede za radnim stolom na poslu treba da stoje najmanje dva sata radnim danom i da postepeno stignu do četiri sata stajanja dnevno, savetuje panel stručnjaka u Velikog Britaniji.
Osobe koje sede za radnim stolom na poslu treba da stoje najmanje dva sata radnim danom i da postepeno stignu do četiri sata stajanja dnevno, savetuje panel stručnjaka u Velikog Britaniji.
Ovi saveti su rezultat sve većeg broja istraživanja koja pokazuju da sedenje tokom dužeg vremenskog perioda može da bude povezano sa brojnim rizicima po zdravlje.
Cilj panela je bio da javnosti pruži ,,razumne preporuke’’ kako bi bolje razumeli koliko dugo treba stajati radnim danom da bi to donelo prednosti po zdravlje, kaže Džon Bakli (John Buckley), jedan od autora novih preporuka i profesor nauke vežbanja na Univezitetu u Česteru u Engleskoj.
,,Dva sata je ,,donji prag’’ koji donosi prednosti u studijama o sedenju i zdravlju, kaže Bakli. Novi saveti su objavljeni u časopisu British Journal of Sports Medicine.
Neki predlozi za zaposlene uključuju ustajanje da bise razgovaralo sa kolegom umesto oslanjanja na e-mail, držanje ,,stajaćih sastanaka’’ ili ,,hodajućih sastanaka’’ i upotrebu prilagodljivih ,,sedi-ustani’’ stolova, kaže Gevin Bredli (Gavin Bradley) koji je takođe učestvovao u panelu a osnivač je britanske neprofitne organizacije Active Working CIC, koja se zalaže za istraživanje radnih mesta sa sedentarnim načinom rada. (Naša organizacija ne dobija sredstva od industrije štaja, kaže Bredli.)
Novi saveti su dobri zato što daju ljudima određeni vremenski rok koji treba da ispune’’, kaže Avirup Bisvas (Aviroop Biswas), istraživač sa Instituta za zdravstvenu politiku, upravljanje i evaluaciju na Univerzitetu u Torontu.
,,Ako odredite broj, na taj način ljudima dajete cilj. Tako je lakše da vide da je u pitanju nešto praktično i izvodljivo’’, kaže Bisvas. ,,Naravno da se ne radi o nečemu isključivom, ali je dobra polazna tačka među raznim savetima koji vam samo kažu da sedite manje.’’
Za sada su rezultati studija o sedenju bili ,,interventni’’ – što znači da bi u njima istraživači zamolili jednu grupu ljudi da sedi više i sa njima poredili kontrolnu grupu – da bi ustanovili da je sedentarno ponašanje povezano sa povećanim rizikom od dijabetesa tipa 2, povišenog nivoašećera u krvi i usporenog metabolizma, kaže Bisvas.
Druge studije koje nisu bile interventne takođe ukazuju na vezu između preteranog sedenja i srčanih bolesti i karcinoma. U nedavnoj studiji koju je vodio Bisvas, preterano sedenje je čak povezano sa povećanim rizikom od prerane smrti. Međutim, sve ove studije su ograničene u smislu da su ustanovile veze ali ne i uzročno-posledični odnos između sedenja i lošeg zdravlja, kaže on.
Potrebna su dodatna istraživanja da bise tačno znalo kako poštovanje novih preporuka može da doprinese zdravlju ljudi, kaže Bisvas.
Američko medicinsko udruženje je 2013. godine preporučilo poslodavcima i radnicima da pokušaju da manje sede tokom radnog dana. Dati su primeri upotrebe stajaćih radnih stanica ili izometričkih lopti (koje se još zovu i lopte za balans ili stabilnost) kao načini da se unapredi zdravlje radnika. Ovi saveti nisu podrazumevali i određeni vremenski period koji bi zaposleni trebalo da provode na nogama.
Istraživači koji su napisali nove preporuke očekuju da ih neke osobe prihvate, dok će drugi reagovati negativno ili smatrati da je zadatak pretežak, kaže Bredli. Ako se kultura radnog mesta menja tako da je stajanje ili hodanje tokom radnog dana prihvatljivo, možda će oni koji se protive lakše prihvatiti ove nove preporuke, kaže on.
Bisvas kaže da je dva sata ,,preveliki zahtev za mnoge ljude’’. On predlaže da ljudi počnu tako što će hodati dva minuta na svakih 20 i postepeno idu ka tome da budu dva sata dnevno.
Važno je da ljudi znaju da poboljšanje zdravlja ne znači samo manje sedenja na poslu već i vežbanje tokom drugih delova dana’’, kaže Bisvas. ,,Morate da povećate obim kretanja tokom celog dana.’’
Izvor: http://www.livescience.com/51041-standing-2-hours-workday.html