Zatvaranje neuralne cevi je jedan od najvažnijih koraka u razvoju mozga u ranoj trudnoći, zbog čega bi majke trebalo da povedu računa o svojoj ishrani, koja ima uticaja na razvoj bebinog mozga. ***Svaki dan proždirala jaja i rodila najteže trojke
Na razvoj bebinog mozga negativno utiče nezdrava ishrana trudnice, kao što je unos kontaminirane hrana i alkohola, ali i gojaznost u toku trudnoće.
Prenatalni vitamini i minerali
Kako biste bili sigurni da uzimate sve što je vama i vašoj bebi potrebno, razgovarajte sa lekarom o uzimanju prenatalnih vitamina i minerala. Oni sprečavaju nastanak bolesti povezanih sa nedostatkom nekog od tih elemenata, i obezbeđuju optimalan razvoj ploda. Ako određeni preparat „uznemirava“ vaš želudac, nemojte odmah da odustanete od njega, već ga uzimajte uz obrok, ili razgovarajte sa lekarom da vam prepiše neki drugi.
Ključna uloga folne kiseline
Folati su veoma važan nutrijent za razvoj mozga i kičmene moždine, naročito tokom najranijih faza. Zbog njihovog nedostatka mogu da nastanu razvojne anomalije, kada se mozak i kičmena moždina ne formiraju u potpunosti. Folatima obiluje zeleno lisnato povrće, mahunarke, orašasti (jezgrasti) plodovi i semenke, goveđa jetra, sok od narandže, ali i sokovi od grejpfruta, ananasa i paradajza. Folna kiselina, sintetički oblik folata, koristi se za obogaćivanje nekih namirnica, kao što su žitarice. U svakom slučaju, važno je da se u dogovoru sa lekarom uzima preparat folne kiseline, obavezno do kraja dvanaeste nedelje trudnoće, jer se tako smanjuje mogućnost razvijanja defekata kod ploda. ***Mala pravila za lep osmeh u trudnoći
Holin je važan za memoriju
Iako se sa sigurnošću ne zna šta pokreće mehanizme delovanja holina u prenatalnom razvoju mozga, smatra se da je ključan za razvoj hipokampusa, dela mozga odgovornog za memoriju. Osim toga, holin u sadejstvu sa folnom kiselinom može da prevenira oštećenja neuralne cevi. Najviše ga ima u jajima, mesu, goveđoj i pilećoj jetri.
Izuzetno važne omega-3 masne kiseline
One obezbeđuju da se plod razvije pravilno, a pre svega su značajne za izgradnju mozga i očiju (naročito DHA). DHA kiselina čini 15 do 20 odsto moždane kore i 30 do 60 odsto retine (mrežnjače), pa je apsolutno neophodna za normalan razvoj fetusa. Kada je ishrana trudnice siromašna tim masnoćama, beba može da bude rođena sa malim obimom glave i malom porođajnom težinom, a oba faktora su povezana sa slabim kognitivnim (saznajnim) razvojem kako beba raste. Omega-3 masne kiseline pomažu da se dete zaštiti od eventualnih poremećaja kao što je autizam, pervazivni razvojni poremećaji i ADHD (poremećaj pažnje sa hiperaktivnošću), ali i da se poveća njegova inteligencija.
Dobri izvori omega-3 masnoća su masna morska riba, kao što su losos, tuna, sardele, haringe, bakalar, potom orasi i seme lana. Dovoljan unos može da se obezbedi i kvalitetnim dijetetskim suplementom. Optimalan nivo omega-3 masnih kiselina naročito je značajan tokom trećeg trimestra, kada bebin mozak najbrže raste. ***Sedam vrsta trudnica: Od fit i energičnih do vrlo zahtevnih
Podsticaj proteina
Vašem telu je upravo sada potrebno više proteina – za izgradnju ćelija i „proizvodnju“ hormona za rast vaše bebe. Evo predloga kako da „pojačate“ njihov unos: jogurt sa voćem za doručak, šolja pasulja za ručak, maslac od kikirikija na parčetu suvog tosta (dvopeka) od celog zrna žitarica za užinu, oko 100 grama nemasne govedine za večeru.
Neophodan vitamin B12
Vitamin B12 pomaže brži razvoj ćelija fetusa, koje ne mogu da se pravilno stvaraju bez njegove adekvatne količine. Takođe igra važnu ulogu u sintezi novonastalog tkiva fetusa. Trudnica bi trebalo da uzima oko tri mikrograma vitamina B12 dnevno. Dobri izvori su meso, jaja, i mlečni proizvodi.
Povećajte unos gvožđa
Gvožđe pomaže da se isporuči kiseonik, neophodan za održavanje života ploda. Neadekvatna količina kiseonika povećava rizik od slabog rasta, ali i nižeg koeficijenta inteligencije (IQ). Stoga u ishranu uključite namirnice bogate gvožđem kao što su nemasna govedina, piletina, mahunarke, i obogaćene žitarice za doručak, piše Yumama. ***Trudnoća u starijim godinama: Prednosti i mane
Nezaobilazni jod
Ovaj element je naročito važan na ključnom stadijumu razvoja mozga (utiče na njega na nivou neurona). Deficit joda može da dovede do mentalne retardacije, cerebralne paralize i gluvonemosti. Njegovi prirodni izvori su riba (sardine, bakalar), plodovi mora (rakovi, školjke), i alge.
Ne zaboravite cink
Cink je, takođe, značajan za razvoj mozga. Dobri izvori ovog minerala su meso (govedina, teletina, jagnjetina, svinjetina, ćuretina), iznutrice, tunjevina, školjke, rakovi, sir, soja, grašak, semenke bundeve, pivski kvasac.
Izvor: S media, foto: Gulliver/Thinkstock