„Lepota aktivnosti na društvenim mrežama kao alata za psihološke dijagnoze leži u tome što uklanja neke probleme vezane uz pacijente – prenošenje stanja, mišljenja i stavova o samom sebi“, izjavila je jedna od istraživača, studentkinja na doktoratu iz psihologije na Univerzitetu u Misuriju, Elizabet Martin. „Na primer, odgovori na usmena ili pismena pitanja o tome najčešće zavise od sećanja osobe, koje može, ali i ne mora biti tačno“, dodala je.

***Probudite želju: Deset vežbi za bolji seksualni život

Njen tim je istraživanje sproveo na 200 studenata koje su tražili da ispune određena upitnike da bi procenili njihovu ekstrovertnosti, paranoju, uživanje u društvenim kontaktima, i čudna uverenja (na primer, upitani su da li se slažu s tvrdnjom: „Neki ljudi mogu da me nateraju da ih postanem svestan samim tim što misle na mene“).

Nakon toga traženo je da se uloguju na Fejsbuk, a rečeno im je da će imati opciju da zacrne delove svojih profila pre nego što budu odštampani da bi istraživači mogli da ih prouče: „Tražili smo od njih da budu aktivni na Fejsbuku, da bi mogli da vidimo kako se prirodno izražavaju. Čak su i delovi aktivnosti koje su odlučili da sakriju pružili informacije o njihovom mentalnom stanju“, objasnila je Martin.

***Sve tajne mršavih ljudi, kojih ni oni sami nisu svesni

Istraživanje je otkrilo da su oni koji su odlučili da više stvari sakriju imali i više pozitivnih odgovora na „čudna uverenja“, a pokazivali su i više paranoje. Osim toga, zaključeno je da učesnici koji ne pronalaze zadovoljstvo u društvenim interakcijama obično imaju i manje prijatelja na Fejsbuku, dele manje fotografija, a manje komuniciraju i s ljudima preko Interneta.

***15 ekstra moći najjačeg prirodnog antibiotika

(index, Foto: Gulliver/Thinkstock)

PODELI DUGME

email print  

Izvor: S media, Foto: Gulliver/Thinkstock