VENA
(engl. vein, lat. vena), krvni sud koji odvodi krv od tkiva i organa prema srcu. Vene nose
dezoksigenisanu krv, bogatu ug-ljen-dioksidom koja je tamnocrvene boje. Jedini izuzetak su plućne
vene koje nose krv bogatu kiseonikom. Vene tokom svog puta primaju pritoke pri čemu se i njihov
dijametar pove-ćava. Krvni pritisak u venama je neuporedivo niži nego u arterijama. Zid vena je
tanak, neelastičan uz oskudno izražen mišićni sloj. V. brahiocefalika ( engl. brachiocephalic v., lat. v.
brachiocephalica), parni, desni i levi venski krvni sud koji drenira ili skuplja krv iz predela glave,
vrata i gornjeg ekstremiteta. Brahiocefalična vena nastaje spajanjem unu-trašnje jugularne i
potključne vene, nepo-sredno iza odgovarajućeg grudno-ključnog zgloba. Ovaj spoj se naziva venski
ugao (v. angulus venozus). Desna i leva brahiocefalična vena se međusobno spajaju gradeći donju
šuplju ve-nu, neposredno iza hrskavice prvog desnog rebra. Leva brahiocefalična vena je nešto duža
od desne, jer je stablo donje šuplje vene pomereno udesno u odnosu na srednju sagitalnu ravan. Ovaj
krvni sud se naziva i bezimena vena; v. jugularis interna (engl. internal jugular v., lat. v. jugularis
interna), unutrašnja jugularna vena, glavni venski krvni sud glave i vrata. Unutrašnja jugularna vena
je parni, desni i levi, krvni sud koji nastaje u nivou jugularnog otvora na bazi lobanje, odakle
direktno nastavlja sigmoidni venski sinus. Od mesta nastanka ova vena se pruža kroz karotidni
omotač (v. vagina karotika) prema bazi vrata. Završava se neposredno iza odgovarajućeg grudnoključnog
zgloba spajanjem sa istostranom potključnom venom gradeći venski ugao (v. angulus
venozus); v. kava inferior (engl. inferior v. cava, lat. v. cava inferior), donja šuplja vena, najveći
venski krvni sud ljudskog tela. Donja šuplja vena drenira svu vensku krv iz potprečažnog dela tela:
donjih ekstremiteta, karlice i trbuha, izuzev njegovog zadnjeg zida. Stablo ovog venskog suda nastaje
spajanjem desne i leve zajedničke bedrene vene u visini desne strane petog slabinskog pršljena.
Donja šuplja vena se pruža kroz retroperitonealni prostor trbušne duplje, prolazi kroz istoimeni otvor
na dijafragmi, ulazi u grudnu duplju, probija srčanu kesu i uliva se u desnu srčanu pretkomoru; v.
kava superior (engl. superior v. cava, lat. v. cava superior ), gornja šuplja vena, krvni sud koji
drenira vensku krv iz čitavog natprečažnog dela tela: glave, vrata, gornjih ekstremiteta i grudnog
koša. Nastaje neposredno iza hrs-kavice prvog desnog rebra spajanjem desne i leve brahiocefalične
vene. Od mesta nastanka silazi naniže, probija srčanu kesu i uliva se u desnu srčanu pretkomoru; v.
lijenalis (engl. splenic v., lat. v. lienalis ), slezinska vena, glavni venski krvni sud slezine i jedna od
vena koja učestvuje u izgradnji stabla portne vene; v. mezenterika inferior (engl. inferior mesenteric
v., lat. v. mesenterica inferior ), donja crevna vena. Krvni sud koji drenira vensku krv iz najvećeg
dela leve polovine debelog creva. Najčešće predstavlja pritoku slezinske vene. Izuzetno retko
predstavlja krvni sud koji se spaja zajedno sa gornjom crevnom i slezinskom venom gra-deći stablo
portne vene; v. mezenterika superior (engl. superior mesenteric v., lat. v. mesenterica superior ),
gornja crevna vena. Krvni sud koji drenira ili skuplja vensku krv iz tankog creva, desne polovine
debelog creva i većeg dela želuca i gušterače. Gornja crevna vena je jedan od venskih sudova koji
učestvuje u izgradnji stabla vene porte; v. porte (engl. portal v., lat. v. portae), portna vena, glavni
funkcionalni krvni sud jetre koji joj dovodi krv iz želuca, tankog i debelog creva, slezine i gušterače.
Portna vena nastaje neposredno iza glave gušterače spajanjem gornje crevne i slezinske vene u koju
se uliva donja crevna vena. Od mesta nastanka, portna vena se pruža iza gornjeg dela dvanaestopalačnog
creva, ulazi u hepatoduodenalnu vezu, dospeva do ulaznog polja jetre (v. porta hepatis),
unutar koga se deli na desnu i levu završnu granu koje se bogato granaju unutar parenhima jetre; v.
pulmonalis (engl. pulmonal v., lat. v. pulmonalis), plućna vena. Krvni sud koji nosi oksigenisanu krv
– krv bogatu kiseonikom od pluća i plućnih kapilara prema levoj srčanoj pretkomori. Postoje četiri
plućne vene, po dve za svako plućno krilo, gornja i donja; v. safena magna (engl. great saphenous v.,
lat. v. saphena magna), velika potkožna vena donjeg ekstremiteta. Najduži venski krvni sud ljudskog
tela koji se pruža površinski, kroz potkožno tkivo, unutrašnjom stranom donjeg ekstremiteta. Nastaje u
predelu korena stopala, neposredno ispred unutrašnjeg gležnja iz unutrašnjeg dela venske mreže
korena stopala. Od mesta nastanka pruža se unutrašnjim delom pot-kolenice, kolena i buta, da bi se
završila kao pritoka butne vene. Tokom svog puta ova vena prihvata brojne pritoke koje su pove-zane
sa dubokim venskim sudovima donjeg ekstremiteta; v. splenika (engl. splenic v., lat. v. splenica), v.
vena lijenalis.