VENTRIKULUS
(engl. ventricle, lat. ventriculus), 1. mala šupljina ili komora unutar organa, obično ispunjena
tečnošću, kao što je slučaj sa moždanim ili srčanim komorama; 2. želudac. V. cerebri ( engl. cerebral
v., lateral v., lat. v. cerebri ), bočna moždana komora. Parna, desna i leva, središnja šupljina
velikomoždane hemisfere ispunjena cerebrospinalnom tečnošću koju stvara horoidni splet bočne
moždane komore. Komora se sastoji od središnjeg proširenog dela od koga se odvajaju tri roga u
različitim smerovima: prednji (čeoni) rog, zadnji (potiljačni) rog i donji (slepoočni) rog. Rogovi
komore odgovaraju istoimenim režnjevima velikog mozga. Desna i leva bočna moždana komora su
odvojene međusobno prozračnom pregradom (v. septum pelucidum), a sa trećom moždanom
komorom komuniciraju preko međukomorskog otvora (v. foramen interventrikulare); v. kordis (engl.
ventricle of heart, lat. v. cordis), srčana komora. Parna, desna i leva srčana šupljina oblika
zaobljene kupe sa bazom okrenutom pozadi, naviše i udesno i vrhom okrenutim napred, naniže i
ulevo; v. kvartus cerebri (engl. fourth ventricle of heart, lat. v. quartus cerebri ), četvrta moždana
komora. Središnja šupljina zadnjeg ili rombastog mozga ispunjena cerebrospinalnom tečnošću koju
stvara horoidni splet četvrte moždane komore. Komora se nalazi iza produžene moždine i moždanog
mosta, a ispred malog mozga. Četvrta moždana komora ima dva zida, prednji i zadnji, i dva sužena
kraja, gor-nji i donji. Gornjim krajem ova komora komunicira sa trećom moždanom komorom preko
moždanog kanala (v. akveduktus cerebri). Donji kraj četvrte moždane komore se nastavlja centralnim
kanalom kičmene moždine. Cerebrospinalna tečnost neprestano otiče iz četvrte moždane komore u
subarahnoidalni prostor. To se odigrava oticanjem kroz tri otvora: jednog središnjeg i dva bočna na
zadnjem zidu četvrte moždane komore; v. lateralis (engl. lateral ventricle, lat. ventriculus lateralis),
v. ventrikulus cerebri; v. tercijus cerebri ( engl. third ventricle of cerebrum, lat. v. tertius cerebri ),
treća moždana komora. Središnja šupljina međumozga ispunjena je cerebrospinalnom tečnošću koju
stvara horoidni splet treće moždane komore. Treća komora komunicira i sa bočnim moždanim
komorama, preko međukomorskih otvora na njenim bočnim zidovima, i sa četvrtom mož-danom
komorom, preko moždanog kanala koji polazi sa zadnjeg zida treće moždane komore. Krov komore
gradi pokrovna opna ependimalnog porekla na kojoj se nalazi horoidni splet. Dno komore gradi
hipotalamus, a bočne zidove, desni i levi, unutrašnje površine talamusa i hipotalamusa. Prednji zid
komore grade prednja moždana spojnica i granična opna, dok zadnji zid gradi epitalamus.
