Poslednjih godina su mnogi prešli na mediteranski način ishrane koji je promovisan kao zdrav. Ali ova pomama je prethodno izazvala izvesnu zabrinutost zbog masnije hrane kao što su maslinovo ulje i orašasti plodovi, za koje se mislilo da goje.
Poslednjih godina su mnogi prešli na mediteranski način ishrane koji je promovisan kao zdrav. Ali ova pomama je prethodno izazvala izvesnu zabrinutost zbog masnije hrane kao što su maslinovo ulje i orašasti plodovi, za koje se mislilo da goje.
Jedna studija sprovedena na Univerzitetu u Barseloni je pratila 7.400 muškaraca i žena starosti između 55 i 80 godina. Svisu bili pod rizikom od srčanih bolesti a mnogi od njih su patili od dijabetesa. Više od 90 odsto njih je bilo gojazno ili sa izuzetno velikim viškom kilograma.
Studija je nudila tri plana obroka koji su podrazumevali mediteransku ishranu bogatu ili maslinovim uljem ili orašastim plodovima ili drugačiju ishranu sa malo masti.
Nakon pet godina, grupa koja je imala ishranu sa malo masti je smanjila unos masti za 37 odsto, a učesnici koji su umali mediteranskuishranu za 42 odsto.
Važno je napomenuti da su svi učesnici smršali, u proseku oko jedan kilogram. Nije bilo ni uočljive razlike u promeni obima struka kod sve tri grupe.
Studija je objavljena u časopisu The Lancet Diabetes & Endocrinology.
Stručnjaci savetuju da balansirate unos svih masti, bez obzira koje vrste ishrane se pridržavate. Čaki ako ste na mediteranskoj ishrani, ne može se istaći da svako ima tip organizma koji je jedinstven za njih.
Rezultati ove nove studije su ohrabrujući. Klinika Mejo savetuje sledeće: ,,Fokus mediteranske ishrane nije na organičavanju ukupnog unosa masti, već na pametnom izboru vrsta masti koje unosite. Mediteranska ishrana nema zasićene masti i hidrogenizovana ulja (trans masti), koji doprinosi srčanim bolestima.’’
Ako planirate da promenite način ishrane, konsultujte se sa svojim lekarom da biste postigli najbolje rezultate.
Izvor : http://www.huffingtonpost.com/michael-lazar/eating-a-mediterranean-di_b_10557158.html