Studija na više od 16.000 pacijenata nije otkrila nikakvu vezu između unosa zaslađivača i rizika od dobijanja karcinoma. Ovo otkriće potvrđuje prethodno dato mišljenje Evropske agencije za bezbednost hrane (EFSA).
Studija na više od 16.000 pacijenata nije otkrila nikakvu vezu između unosa zaslađivača i rizika od dobijanja karcinoma. Ovo otkriće potvrđuje prethodno dato mišljenje Evropske agencije za bezbednost hrane (EFSA).
Bezbednost veštačkih zaslađivača se ispituje od 70-tih godina prošlog veka, kada su studije na životinjama pokazale vezu sa nekim vrstama karcinoma. Ove studije su kritikovane zbog upotrebe veoma velikih doza zaslađivača. Nedavna istraživanja na pacovima pokazala su da unos zaslađivača sličan onom kod ljudi može da uveća rizik od dobijanja određenih vrsta karcinoma. Ova otkrića nisu potvrđena u studijama na ljudima. Nakon procene ovih i drugih studija 2006. godine, EFSA je zaključila da nisu potrebne nikakve dodatne revizije bezbednosti aspartama i da preporučeni dnevni unos od 40 mg/kg telesne težine treba da ostane na snazi. Bezbednost standardnih zaslađivača Nova studija, objavljena u Analima onkologije, bavila se bezbednošću određenog broja standardnih zaslađivača, posebno saharina i aspartama. Na osnovu italijanskih studija koje su pratile pacijente u periodu od 13 godina, studija je proučavala vezu između konzumiranja zaslađivača i rizika od dobijanja karcinoma. Pacijenti sa različitim vrstama karcinoma činili su ,,test grupu’’, uključujući one sa karcinomom debelog creva, rektuma, usne duplje i dojke. ,,Kontrolnu grupu’’ je činilo 7000 pacijenata primljenih u bolnicu iz drugih razloga, a ne karcinoma. Da bi se uporedio unos zaslađivača u svakoj grupi, korišćeni su podaci o ishrani. Nisu ustanovljene nikakve značajne razlike. Što se pojedinačnih vrsta karcinoma tiče, otkriveno je da su žene sa karcinomom dojke ili jajnika unosile manje zaslađivača nego kontrolna grupa. U slučaju karcinoma grla, otkrivena je direktna veza između rizika i ukupnog unosa zaslađivača, mada je veličina uzorka bila relativno mala. Autori su zaključili da unos saharina, aspartama i drugih zaslađivača ne povećava rizik od karcinoma. Prosečan unos zaslađivača u Italiji je manji od evropskog proseka i bilo je nedovoljno podataka o pojedinačnim zaslađivačima ili unosu dijetalnih pića. Uprkos ovim nedostacima, ova studija svakako predstavlja značajan doprinos debati na ovu temu.
Izvor: Evropski savet za informacije o hrani