Akutni bronhitis predstavlj a akutno zapaljenje traheje i glavnih bronhija. Javlja se uglavnom u toku ili neposredno posle akutnih vimsnih infekcija gomjih disajnih puteva, najčešće za vreme zimskih meseci.
Akutni bronhitis predstavlj a akutno zapaljenje traheje i glavnih bronhija. Javlja se uglavnom u toku ili neposredno posle akutnih vimsnih infekcija gomjih disajnih puteva, najčešće za vreme zimskih meseci.
Etiološki uzročnici. Etiološki uzročnici akutnog bronhitisa kod odraslih su rinovirusi, adenovirusi, virus influenca A i B, a respiratomi sinicijalni vims i vims parainfluence kod dece, dok su bakterije retki prouzrokovači. Vimsne infekcije obično prethode sekundamim bakterijskim infekcijama. Nastanku infekcije doprinose faktori kao što su: izloženost respiratomim iritansima, hladnoća, zamor i pothranjenost. Infekcije su česte kod bolesnika sa hroničnim sinusitisom, bronhiektazijama, bronhopuimonalnim alergijama i kod dece s uvećanim tonzilama ili adenoidima. Najčešći uzročnici sekundame bakterijske infekcije su: Haemophilus influenzae i Streptococcus pneumoniae. U akutnom bronhitisu infekcija je ograničena na bronhijalno stablo bez zatvaranja plućnog tkiva. Ako je reč o bolesnicima sa hroničnim oboljenjem pluća, uzročnici su Pseudomonas aeruginosa, Staphyloccocus aureus i dr. Akutni bronhitis mogu izazvati različite mineralne ili biljne prašine, isparenja jakih kiselina, amonijak, isparljivi organski rastvarači, sumpor-dioksid, iritansi spoljne sredine, ozon, azot-dioksid i duvanski dim.
Patološkoanatomski nalaz. U početku bolesti sluznicabronhijaje hiperemična, zatim dolazi do deskvamacije epitelnih ćelija sa cilijama, edema, infiltracije podsluznice leukocitima i stvaranja sluzavog ili sluzavognojnog sekreta. Zaštitna fimkcija fagocita i limfocita je oštećena i bakterije lako osvajaju inače sterilne bronhije. Opstrukcija u disajnim putevima javlja se usled edema zida bronhija, zastoja sekreta i u nekim slučajevima, spazma glatkih mišića bronhija.
Klinička slika. Glavni simptomi bronhitisa su kašalj, iskašljavanje, zviždanje u gradima (vizing) i blago povišena telesna temperatura. Kašalj je u početku bolesti suv, nadražajni, sličankašljuu astmi, azatim počinje iskašljavanje. Mehanizam nastanka kašlja u virusnim infekcijama nije u potpunosti poznat. Verovatno se javlja usled direktnog oštećenja respiratome sluznice inflamacijskim supstancama oslobođenim u toku infekcije, usled povećane produkcije sekrecije i smanjenja klirensa respiratomog sekreta, kao i stimulisanja iritantnih receptoraudisajnimputevima. Izgled sekreta se u infekciji menja od sluzavog, sluzavognojavog do gnojavog, što je najčešće znak bakterijske superinfekcije. Kod bolesnika dolazi do porasta telesne temperature do 38,5°C ili 39°C, što traje tri dojpet dana; nakon toga se povlače akutm simptomi (mada kašalj može da se produži na nekohko nedelja).Fizikalnimpregledomčuju se niskotonski, retko visokotonski zvižduci.
Dijagnoza akutnog bronhitisa postavlja se na osnovu simptoma i znakova. Rendgenogram pluća ne pokazuje akutne promene ah je koristan u isključivanju drugih bolesti ili komplikacija. Bakteriološki pregled sputuma nije neophodan, osim kod bolesnika s povećanim rizikom, a to su stare osobe, oboleli od hronične opstrukcijske bolesti pluća, malignih bolesti, tuberkuloze ih nedavno preležane pneumonije. Diferencijalna dijagnoza akutnog bronhitisa nije ograničena samo na virusne infekcije, jer Mycoplasma pneumoniae izaziva produžen kašalj, a ne treba zaboraviti ni Bordatelu pertussis kao uzročnika kašlja i kod odraslih osoba.
Lečenje.U periodu febrilnostipotrebne su opšte mere: mirovanje, odmor i unos dovoljne kohčine tečnosti (3 do 4 litra dnevno). Mogu se dati i antipiretski analgetici (aspirin). Odluka o upotrebi antibiotika donosi se na osnovu dužine trajanja simptoma bolesti, postojanja gnojavog ispljuvka, prethodnog zdravstvenog stanja i socijalnih uslova života. Ukoliko postoje neki od nabrojanih uslova, indikovana je primena antimikrobnih lekova, najbolje amoksicilina ili tetraciklina.
Komplikacije. Pneumonija predstavlj a najtežu komplikaciju akutnog bronhitisa. U toku virusnih infekcija može se javiti bronhijalna hiperreaktivnost, koja traje više nedelja, uglavnom posle blagog oblikabronhitisa. Bolesnik se tada žali na epizode suvog kašlja i pojavu zviždanja u gmdkna a bronhije su senzitivne na izlaganje hladnoći, suvom vazduhu, iritantnim isparenjima ili duvanskom dimu.
Akutno pogoršanje hroničnog bronhitisa. Hronični bronhitis karakteriše trajna sekrecija veće količine bronhijalne sluzi, a bolest se javlja najčešće kod pušača. Mnogi pušači godinama smatraju simptom kašlja i iskašljavanja normalnim pojavama i obično se obraćaju lekam samo u periodu akutnog pogoršanja izazvanog infekcijom u disajnimputevima. Pogoršanje seuglavnom javlja u zimskim mesecima i karakteriše se pojačanim kašljem, nedostatkom vazduha i iskašljavanjem veće količine gnojavog gustog ispljuvka.