Alergijske reakcije izazvane hranom
Alergijske reakcije izazvane hranom obuhvataju klasične alergijske znake, kao što su sistemska anafilaksa, bronhijalna astma, rinitis, atopijski dermatitis, urtikarija i angioedem ili gastrointestinumski simptomi i znaci mučnina, povraćanje, dijareja, bolovi u trbuhu, a često se simptomi i znaci obe grupe javljaju zajedno. Namirnice koje najčešće izazivaju alergiju su: kravlje mleko, jaja, pšenično brašno, kukuruzno brašno, kikiriki, orasi, riblje meso i dr. .
Gastrointestinumski trakt
Gastrointestinumski trakt je izložena velikom opterećenju potencijalno antigenih materija. Zahvaljujući različitim neimunskim i imunskim mehanizmima zaštite digestivnog trakta, alergijske reakcije na hranu nisu tako česte. Neimunski činioci su oni koji deluju isključivo u lumenu gastrointestinumskog trakta, uključujući i normalnu funkciju želuca. Pri tome, digestija uz pomoć kisehne i pepsina ograničava delovanje antigena na tanko crevo, a peristaltika smanjuje vreme potrebno za apsorpciju antigena kroz mukoznu barijeru.
Stabilan protok sluziomogućava suprotstavljanje prodiranju antigena iz hrane. Povećana izloženost mukoze bakterijskim produktima, lektinima ih antigenima iz hrane stimuhše sekreciju sluzi. S obzirom da je sluz u interakciji s potencijalno toksičnim supstancijama, peristaltika ih eliminiše s površine mukoze.
Mukozni imunitet
Sluznica digestivnog trakta ponaša se kao velika barij era koj a sprečava pristup stranim antigenima u organizam. Poznato je da su neepitelne ćehje u intestinumskom epitelu makrofagne ćehje, mast-ćelije, limfociti, eozinofilni i neutrofilni leukociti, dok se plazma-ćelije nalaze uglavnom u lamini propriji. Antigenska stimulacija izaziva lokalni imunski odgovor koji uključuje specifične sekretome plazma-ćelije (u lamini propriji) koje stvaraju imunoglobulin A. Dimemi imunoglobulin A, zajedno sa svojim sekrecionim delom, kombinuje se s mucinskim omotačem i čini mukoznu imunsku barijeru, što sprečava dalju apsorpciju antigena.
Gastrointestinumski trakt sadrži limfoidno tkivo, kao što su Pejerove ploče, limfoidni folikuh kolona, mezenterijumski limfni čvorovi i apendiks, koji se nalaze u mukozi i oko nje, zatim limfoidno-mijeloidne ćelije u matriksu vezivnog tkiva lamine proprije, kao i epitelu želuca. Imunoglobulin A je glavni imunoglobulmski izotip na površini mukoze i služi da zaštiti mukozu od kolonizacije i invazije infektivniii agenasa. Njegova uloga je čisto protektivna i pošto ne može da vezuje komplement, nema velikog udela u štetnim reakcijama preosetljivosti.
Mast-ćelije
Mast-ćelije se nalaze u gastrointestinumskom traktu, a njihov broj je povećan u toku alergijskih oboljenja. Oslobađanje histamina i drugih inflamacionih medijatora iz aktivisanih mast-ćelija ima veliki uticaj na funkciju creva. Tada dolazi do prelivanja sluzi, povećane epitelne propustljivosti, stimulacije gastrointestinumskog prelaska i smanjene apsorpcione sposobnosti, što se ogleda dijarejom. Aktivacija mast-ćelija je posledica unakrsnog vezivanja imunoglobulina E uz pomoć alergena, ah, takođe, može biti posledica direktne stimulacije proteinima iz hrane ili neuropeptidima. U prvom slučaju govori se o alergiji na hranu, a u drugom o pseudoaleigiji ih intoleranciji na hranu.
Tolerancija oralno unesenih antigena
Imunski aparat neophodan za stvaranje tolerancije postoji već na rođenju. Posle antigenske provokacije u crevima se aktiviraju Iimfoćiti T, i to supresorskog tipa, koji u epitelu i lamini propriji pomažu toleranciju
na oralno unesene antigene kod normalnih osoba.
U zaključku se može reći da sadejstvo neimunske, humoralne i ćelijske imunske zaštite efikasno isključuje većinu antigena i ne nastaje interakcija sa sistemskim imunskim sistemom. Ukoliko je opterećenje antigenima veoma veliko, ukoliko su lokalni odbrambeni mehanizmi oslabljeni ili ukoliko je imunski odgovor neodgovarajući, nastaju štetne inflamacione reakcije i stvara se baza za alergijske reakcije na hranu.
Klinička slika
Klinička slika alergijske reakcije na hranu u svojoj patogenezi može biti senzibilizacija na hranu, bilo humoralnog, bilo ćelijskog tipa i pseudoalergijska reakcija na hranu ili intolerancija na hranu. Samo senzibilizacija na hranu može poneti naziv alergija na hranu. Senzibilizacija na hranu i intolerancij a na hranu jednim imenom nazivaju se neodgovarajuće netoksične reakcije na hranu.
Neodgovarajuće netoksične reakcije na hranu klasifikuju se na: alergiju na hranu, vrlo verovatnu alergiju na hranu, moguću alergiju na hranu i na oboljenja koja najverovatnije nisu alergija niti intolerancija na hranu.
Ne propustite ostale članke iz kategorije Imunologija