Granulocitopenij a predstavlja smanjenje broja granulocita ispod vrednosti od l,5xl09//.
Etiopatogeneza
Stečene neutropenije čine najveći broj dijagnostikovanih oblika ncutropenije. Postoje i veoma retki oblici konstitucione i nasledne neutropenije. Uzroci neutropenija prikazani su u tabeli 20.
Klinička slika
Blagi oblici granulocitopenije (neutropenije) najčešće su asimptomatski. Teški oblici granulocitopenije opisani su pod agranulocitozom.
Dijagnoza
Dijagnoza lakših formi neutropenije je slučajna ili se postavlja na osnovu simptoma (česte infekcije, česte jeze i drhtavice pračenc gušoboljom i sl.) Osim pojave subfebrilnih temperatura, klinički znaci najčešće nedostaju. Dijagnoza se postavlja na osnovu krvne slike i nalaza granulocitokinetike (smanjeno stvaranje ili povećana „marginacija“ granulocita na intimu sitnih krvnih sudova). Često postoje prisutna heterofilna antitcia u serumu.
UZROCI NEUTROPENIJE
1. Infekcije: tifus, paratifiis, tularemija, bruceloza, influenca, infektivni hepatitis, male boginje, rubela, denga, SIDA, milijama tuberkuloza, sepsa, infekcije u imunosuprimiranih bolesnika.
2. Jonizujuća zračenja, benzen, uetan, azotni plikavci, citostatici (jatrogene neutropenije), Aminopirin, sulfonamidi, antitireoidni lekovi, antikonvulzanti, tranvilišući lekovi.
3. Hematološke bolesti: hronična hipoferemija, pemiciozna anemija, aplastična anemija.
4. Intemističke bolesti: ciroza jetre, sistemski eritemski lupus, Feltijev sindrom, Bantijev sindrom, tesaurismoze, bolesnici na hemodijalizi.
5. Anafilaktički šok.
6. Kahektična stanja.
7. Retki nasledni, kongenitalni ili familijami poremećaji (ciklična neutropenija, hronična hipoplazna neutropenija, primama splenična neutropenija, infantilna agranulocitoza).
Tok i dijagnoza
Hronična benigna neutrofilija je dugog i asimptomatskog toka.
Lečenje
Primena antibiotika u fazi produbljenije neutropenije je najčešće jedina neophodna terapija.