Aortna stenoza može biti uzrokovana mehaničkom degeneracijom listića (javlja se u starih, tzv. senilna aortna stenoza), reumatskom groznicom i kongenitalnom anomalijoni (bikuspidna aortna valvula). Osnovni adaptacioni mehanizam na povećanje otpora istiskivanju krvi (afterload) jeste hipertrofija leve komore (koncentričnog tipa).
Šta je aortna stenoza?
Aortna stenoza predstavlja oboljenje aortnog zaliska kada dolazi do njegovog suženja i samim tim, nepravilnog funkcionisanja. Posledično, količina krvi koju srce ispumpava u aortu je ograničena. Aortni zalistak je ključan za cirkulaciju krvi.
Koji su simptomi aortne stenoze?
U principu, simptomi se jave tek kad je stenoza uznapredovala, dok u početnim stadijumima pacijent ne mora imati ikakve simptome.
U uznapredovalom stadijumu, javljaju se simptomi poput:
– Bola u grudima, kao posledica toga što srce otežano ispumpava krv kroz kompromitovan zalistak
– Zamaranja nakon fizičke aktivnosti
– Osećaja kratkog daha
– Osećaja preskakanja srca
Koji su simptomi kod dece?
Kod dece se mogu javiti simptomi koji se razlikuju od simptoma kod odraslih, ili uopšte ne moraju biti prisutni. Ukoliko se jave, mogu biti poput:
– Nemogućnosti dobijanja na kilaži
– Slabog apetita
– Lakog zamaranja
Kod ozbiljnijih slučajeva, mogu se javiti problemi sa disanjem već u prvim nedeljama po rođenju. Takođe, kod pacijenata sa blažim simptomima, postoji mogućnost pogoršanja vremenom.
Šta je uzrok aortne stenoze?
Genetska predispozicija i određena zdravstvena stanja mogu dovesti do neadekvatnog funkcionisanja aortnog zaliska. Pri svakom otkucaju srca, aortni zalistak se otvara i zatvara, omogućava prolaz ispumpane krvi iz leve komore u aortu,i onemogućava njeno vraćanje u komoru. Aortni zalistak ima tri listića koji u normalnim uslovima u potpunosti zaptivaju.
Genetika
Aortna stenoza može biti prisutna na rođenju. Kada se to desi, listići aortnog zaliska su nepravilni. Deca koja su rođena sa aortnom stenozom, najčešće imaju neku od sledeće nepravilnosti:
– Nedostatak nekog listića
– Ne razdvajaju se adekvatno
– Zadebljali su, te se usled toga nepotpuno otvaraju/zatvaraju
Reumatska groznica
Predstavlja jedan od najčešćih uzroka oboljenja zalistaka. Reumatska groznica može zahvatati različite delove tela, uključujući:
– Mozak
– Zglobove
– Srce
– Kožu
Može se javiti i kod dece i kod odraslih kod kojih je upala grla bila uzrokovana Streptokokom.
Kalcifikacija zalistaka
Aortna stenoza se najčešće javlja kod starijih osoba. Uzrokovano je kalcifikacijom ili ožiljavanjem zaliska. Obično počinje posle 60. Godine , ali većina ljudi je bez simptoma do 70. Odnosno 80. Godine.
Kalcijum je važan mineral koji ulazi u sastav kosti. Ipak, može dovesti do problema na srcu ukoliko dođe do njegovog taloženja na zalisku. Obično se kalcifikati nalaze na listićima zaliska, i mogu otežavati njihovo otvaranje ili zatvaranje. Vremenom dolazi do sve većeg taloženja. Listići koji ne funkcionišu adekvatno mogu dovesti i do vraćanja određenog dela krvi iz aorte u levu komoru, i dovesti do aortne insuficijencije odnosno regurgitacije.
Ko je u riziku od nastanka aortne stenoze?
Faktori rizika za nastanak aortne stenoze su:
– Pol
– Muškarci su u većem riziku od žena, i najčešće pogađa muškarce starosti od 30 do 60 godina.
– Genetika
– Deca rođena sa nepravilnim listićima zaliska ili manjim brojem listića su u većem riziku od nastanka stenoze.
– Prethodna oboljenja
Reumatska groznica može dovesti do ozbiljnih problema sa listićima zaliska. Ožiljno tkivo može dovesti do toga da listići postanu kruti ili čak spojeni. Reumatska groznica oštećuje:
– Srčani mišić
– Zaliske
– Koronarne arterije
Kako se postavlja dijagnoza aortne stenoze?
Nakon navođenja simptoma lekaru, pacijent može biti upućen kardiologu. On će odraditi detaljne pretrage da bi se videlo stanje srca. Može se ukazati potreba za dijagnostičkim metodama koje će pokazati šta se dešava u unutrašnjosti srca.
Neke od dijagnostičkih metoda su:
– Skener
– Radiografija grudnog koša
– Ultrazvuk – omogućava video prikaz srca
– Kateterizacija srca – koristi se kontrast za vizualizaciju bilo kakve opstrukcije u srcu
Kako se leči aortna stenoza?
Ne postoje specifični lekovi, obzirom da je ovo oboljenje ireverzibilno, odnosno kada jednom počne, sledi njegova progresija. Umesto toga, lekar može propisati lekove za lečenje simptoma koji su posledica aortne stenoze ili za oboljenja koja su dovela do aortne stenoze. Hirurškim lečenjem se može popraviti ili zameniti zalistak.
Lekovi
Iako ne mogu da dovedu do izlečenja zaliska, mogu da olakšaju simptome ili da smanje opterećenje srca.
– Antibiotici – reumatska groznica zahteva primenu antibiotika, za sprečavanje oštećenja srca
– Lekovi za snižavanje krvnog pritiska – beta blokatori ili blokatori kalcijumskih kanala
– Lekovi koji razređuju krv
– Antiaritmici – lekovi koji pomažu u održavanju normalnog srčanog ritma
Dijagnostičke procedure
Lekar može predložiti operativno lečenje u cilju zamene ili popravke zaliska. Minimalno invazivna procedura se naziva valvuloplastika, koja može biti urađena pomoću katetera. Prilikom ove procedure, hirurg ubacuje kateter sa malim balonom na kraju u arteriju, najčešće u predelu prepona. Pomoću katetera, ide do srca, naduvava balon i kada se zalistak otvori, kateter i balon se uklanjaju. Procedura je minimalno invazivna i vreme oporavka je kraće nego kod klasične hirurške intervencije. Kardiohirurg donosi odluku o zameni zaliska, obzirom da ova procedura zahteva klasičnu operaciju sa otvaranjem grudnog koša. Može se kao zamena koristiti mehanička valvula ili valvula porekla svinje ili krave. Ponekad se koriste i zalisci sa ljudskih kadavera. Ipak, posle ove procedure, duže je vreme oporavka.
Dugoročni ishodi
Nakon hirurškog lečenja pacijent može da oseti drastično poboljšanje tegoba. Hirurško lečenje aortne stenoze ima visok procenat uspešnosti. Ishod zavisi od različitih faktora:
- Koliko dugo pacijent ima aortnu stenozu
- Koliko je oštećeno srce
- Da li postoje neke komplikacije uslovljene stenozom
Kako olakšati simptome aortne stenoze?
Ukoliko aortna stenoza nije posledica nekog kongenitalnog defekta, postoje različite navike čijim usvajanjem može doći do olakšanja tegoba:
– Ishrana sa malo zasićenih masti
– Redovna fizička aktivnost
– Održavanje normalne telesne mase
– Prestanak pušenja
– Ukoliko se jave neki simptomi, obavezno javljanje lekaru
– Kod jake upale grla, obavezno javljanje lekaru u cilju sprečavanja reumatske groznice
– Dobra higijena usne duplje, obzirom da infekcije zuba mogu krvotokom stići do srca i posledično oštetiti zaliske i mišić
dr Milica Bojanić
Izvor: healthline.com
Aortna stenoza predstavlja opstrukciju izlasku krvi iz leve komore na nivou aortne valvule.
Etiologija:
Aortna stenoza može biti uzrokovana mehaničkom degeneracijom listića (javlja se u starih, tzv. senilna aortna stenoza), reumatskom groznicom i kongenitalnom anomalijoni (bikuspidna aortna valvula). Osnovni adaptacioni mehanizam na povećanje otpora istiskivanju krvi (afterload) jeste hipertrofija leve komore (koncen- tričnog tipa). Mada hipertrofija omogućava generisanje adekvatnog udarnog volumena, ona, s druge strane, dovodi do dijastolne disfunkcije leve komore. U terminalnoj fazi dolazi do fibroznog ožiljavanja miokar- da leve komore i do njene sistolne disfunkcije. Težina aortne stenoze se može izraziti preko razlike pritisaka (gradijenta) u levoj komori i aorti (kod zdravih ovaj gradijent je nula), kao i preko površine aortne valvule (kod zdravih 2-4 cm2). Smatra se da postoji teška aortna stenoza ukoliko je gradijent pritisaka > 50 mmHg i/ili ukoliko je površina aortne valvule< 0.75 cm2.
Dijagnoza:
Dugi niz godina bolesnici mogu biti bez tegoba, ali, kada se one jave, progresija bolesti je relativno brza. Najčešće tegobe su angina pektoris (nedovoljna prokrvljenost hipertrofičnog miokarda), dispneja (dijastolna i sistolna disfunkcija leve komore) i sinkopa (nedovoljan udarni volumen). U fizičkom nalazu uočavamo slabo punjen puls (pulsus parvus et tardus), oslabljen drugi srčani ton, pojavu četvrtog srčanog tona i karakteristični sistolni ejekcioni šum nad aortom sa propagacijom u vrat. Laboratorijski nalazi su nespecifični. EKG pokazuje znake hiper- trofije leve komore, često sa opterećenjem (depresija ST segmenta, negativan T talas u V5-6) koje se, često, pogrešno zamenjuje za ishemiju. Na RTG snimku srca i pluća uočavamo uvećanje srčane senke na račun leve komore, prošireno aortno dugme i kalcifikacije aortne valvule. Ehokardiografija pokazuje degenerativno izmenjene, delom kalcifiko- vane aortne listiće sa smanjenom amplitudom otvaranja, a, takode, tačno može proceniti težinu aortne stenoze i fiinkciju leve komore. Koronarografija je neophodna, ukoliko se razmišlja o operaciji u osoba sarijih od 40 godina. Kateterizacija, takode, omogućava tačnu procesnu težine aortne stenoze, a, u odmakloj fazi bolesti, pokazuje povećanje pritisaka u plućnoj cirkulaciji.
Terapija:
Osnova lečenja je zamena aortne valvule, koju treba uraditi u svih bolesnika sa tegobama kao i u bolesnika sa sistolnom disfunkcijom leve komore, bez obzira na tegobe. Lekovi se ne koriste u kompenzovanih bolesnika sa aortnom stenozom, dok je, kod dekompenzovanih bolesni- ka, indikovana oprezna upotreba digitalisa, diuretika i inhibitora angio- tenzin kovertujućeg enzima. Obavezna je profllaksa infektivnog endo- karditisa.