Birgerova bolest je, posle obliterantne arterioskleroze, najčešća okluzivna bolest perifeme arterijske cirkulacije.
Učestalost:
Bolest se javlja znatno češće kod muškaraca, ali se u poslednje vreme javlja i kod žena u oko 5-10%, što se pripisuje pušenju. Češća je na Istoku i kod Jevreja.
Etiopatogeneza
Trombangitis obliterans ]Q bolest koja zahvata arterijski i površinski venski sistem. Obično su zahvaćene manje arterije ekstremiteta, dok su visceralne arterije, za razliku od obliterantne arterioskleroze, ređe zahvaćene. Radi se o arteritisu bez kalcifikacij a i površnom tromboflebitisu koji se širi i u perivaskulamo tkivo zahvatajući venu, arteriju i nerv. Inflamacije su segmentalnog karaktera sa očuvanim delovima krvnih sudova.
Smatra se da kod pacijenata sa ovom bolešću postoji abnormalan celulami i humoralni imuni odgovor na tip I i HI kolagena. Radi se o panarteritisu sa gigantskim ćelijama, fibroblastima, limfocitnim infiltracijama zida krvnog suda koji je često okludiran hroničnom trombozom. Najvažniji etiološki faktor je duvan. Postoji sumnja da je inflamatoma reakcija na krvnim sudovima posledica zasad nedovoljno proučene hipersenzitivne reakcij e na duvan.
Birgerova bolest Klinička slika
Simptomi i znaci bolesti slični su onima u obliterantnoj arteriosklerozi ah su ozbiljniji i brže napreduju. Najčešće se javlja bol, i to pretežno u oba stopala, osećaj hladnoće i utmulosti. Kasnije sejavljajujakinoćnibolovi, ulceracije i gangrene. Stopala su hladna, cijanotična, ponekad crvena a puls je slabije opipljiv ih se ne pipa.
U oko 40% pacijenata javljasebolno osetljiv površni tromboflebitis, najčešće na potkolenicama i stopalima. Ovaj tromboflebitis može spontano daprođe, ostavljajući promene na koži, pa da se pojavi na dmgom mestu sa istim simptomima. Često su prisutni znaci Raynaudovog fenomena.
Neinvazivnim metodama može se dokazati arterijska insuficijencija, ah se definitivna dijagnoza postavlja arteriografijom.
Arteriografija
U početku bolesti javljaju se promene na arterijama stopala, a kasnije su zahvaćene i proksimalne arterije. Arterije su normalnog izgleda, za razliku od obUterantne arterioskleroze kod koj e su uzurirane. Sud je jednakog lumena sve do mesta okluzije, gde se cirkulacija naglo prekida. Kolateralne arterije su tanke, spiralno izuvijane, često u vidu vadičepa.
Birgerova bolest Lečenje
Najvažnija mera je potpuni prekid pušenja. Zbog jakih bolova preporučuju se analgetici. Može se pokušati sa hemoreološkim sredstvima, prostaglandinima, a indikovana je i antikoagulantna terapija. Simpatektomija može smanjiti bol i povećati temperaturu kože ekstremiteta. Kada se jave ulceracije i gangrene, mora se pribeći parcijalnoj amputaciji.