GLANDULA (engl. gland lat. glandula), žlez-da. Jasno uobličena grupa epitelijalnih ćelija, loptastog, ovalnog ili nepravilnog oblika, koje stvaraju i luče odgovarajuće sekrete ili ekskrete. Žlezde se mogu podeliti na egzokrine i endokrine. G. adrenalis (engl. adrenal g., lat. g. adrenalis), v. g. suprarenalis; g. bulbouretralis (engl. bulbourethral g., lat. g. bulbourethralis), parna i mala egzokrina žlezda veličine zrna graška koja je pridodata muškim polnim organima. Nalazi se bočno, desno i levo, uz opnasti deo mokraćne cevi (v. uretra) u mokraćno-polnoj pregradi. Žlezda stvara i luči manji deo semene tečnosti koja izvodnim kanalom dospeva u zadnji prošireni kraj spongioznog dela mokraćne cevi; g. egzokrinea (engl. exocrine g., lat. g. exocrinea), žlezde sa spoljašnjim lučenjem. Ove žlezde imaju sistem izvodnih kanala kojim svoje sekrete izlučuju u šupljine cevastih organa i organske prostore, ili neposredno u spoljašnju sredinu. U tipične egzokrine žlezde ubrajaju se znojne i pljuvačne žlezde; g. endokrinea (engl. endocrine g., lat. g. endocrinea), žlezda sa unutrašnjim lučenjem. Endokrine žlezde stvaraju i luče hemijski aktivne supstancije, hormone. Krakteriše ih odsustvo izvodnih kanala. Ove žlezde su prožete gustim mreža-ma krvnih sudova, posebno kapilara kojima njihovi produkti, hormoni, dospevaju u krvotok. Endokrine žlezdane ćelije mogu biti pojedinačno rasute unutar pojedinih organa, kao što je slučaj sa endokrinim delom gušterače, ili mogu obrazovati uobličene organe – endokrine žlezde; g. lakrimalis (engl. lacrimal g., lat. g. lacrimalis), suzna žlezda. Velika egzokrina žlezda koja stvara i luči suze. Nalazi se u jamici suzne žlezde, na
spoljaš-njem zidu očne duplje, neposredno iznad spo-ljašnjeg očnog ugla. Brojni i tanki izvodni kanali ove žlezde dospevaju i otvaraju se u gornjem svodu ko-njunktive. Podeljena je nepotpuno na dva dela, orbitalni i kapačni; g. mamarija (engl. mammary g., lat. g. mammaria), mlečna žlezda. Velika i parna egzokrina žlezda koja zauzima središnji deo dojke i sastoji se od 12 do 25 režnjeva odvojenih međusobno čvršćim vezivnim pregradama. Svi izvodni mlečni kanali usmereni su radijalno prema vrhu bradavice na čijoj površini imaju male otvore. Mlečna žlezda se bitno razlikuje s obzirom na pol. Kod osoba ženskog pola ona je prilagođena funkciji dojenja. Kod osoba muškog pola ona je iste građe kao i kod osoba ženskog pola, ali je izrazito zaostala u razvoju. Naime, do početka puberteta muška i ženska dojka razvijaju se na sličan način, ali sa pojavom puberteta ženska dojka se, pod dejstvom hormona, bitno menja; g. parotideja (engl. parotid g., lat. g. parotidea), zaušna ili doušna pljuvačna žlezda. Parna, desna i leva, i najveća pljuvačna žlezda koja se nalazi neposredno ispod spoljašnjeg slušnog kanala, ispred mastoidnog nastavka slepoočne kosti i iza grane donje vilice. Granama nerva lica, koji prolazi kroz sam parenhim žlezde, pode-ljena je na površinski i duboki deo. Izvodni kanal žlezde ili Stenonov kanal probija mišić obraza i otvara se u gornjem svodu predvorja usne duplje, neposredno u visini drugog kut-njaka gornje vilice; g. pituitarija (engl. pituitary g., lat. g. pituitaria), hipofiza. Neparna, mala endokrina žlezda ovalnog oblika, težine od 0.4 do 0.9 g. Nalazi se u istoimenoj vezivno-koštanoj jami na gornjoj strani tela klinaste kosti. Hipofiza se nalazi iznad klinastog sinusa, prema unutra od venskog kavernoznog sinusa, unutrašnjih karotidnih arterija i moždanih nerava (III, IV , V i VI), i ispod hipotalamusa i vidne raskrsnice. Povezana je direktno sa hipotalamusom pomoću tanke i nežne peteljke. Hipotalamus i hipofiza predstavljaju jedinstvenu funkcionalnu celinu koja reguliše rad gotovo svih endokrinih žlezda. Hipofiza se sastoji od dva dela, prednjeg ili adenohipofize i zadnjeg ili neurohipofize. Adenohipofiza se sastoji od tri dela: prednjeg režnja (pars anterior), srednjeg režnja (pars intermedija) i levkastog dela (pars infundibularis). Adenohipofiza luči veći broj hormona: hormon rasta (STH), adrenokortikotropni hormon (ACTH), tireotropni hormon (TTH), prolaktin, folikulostimulirajući hormon (FSH) i luteinizirajući hormon (LH). Neurohipofiza se sastoji takođe od tri dela: središ-njeg ispupčenja (eminencija medijana), peteljke hipofize i zadnjeg režnja (pars posterior). Neurohipofiza ne stvara hormone, već predstavlja mesto u kome se odlažu, deponuju dva hormona koje stvara hipotalamus: antidiuretski hormon i oksitocin. Ove hormone luči magnocelularni deo hipotalamusa, a oni dospevaju hipotalamo-hipofiznim snopom, koji prolazi kroz peteljku hipofize, do neurohipofize; g. suprarenalis (engl. suprarenal g., lat. g. suprarenalis), nadbubrežna žlezda. Parna, velika endokrina žlezda priljubljena uz gornji pol bubrega, obmotana vezivnim kapsulama bubrega. Desna nadbubrežna žlezda je trouglastog, a leva polumesečastog oblika. Površinu žlezde obmotava tanka vezivna kapsula, a parenhim žlezde grade dva morfološki i funkcionalno različita dela, periferni ili kora i središnji ili srž. Kora stvara i luči tri vrste hormona: mineralokortikoide, glikokortikoide i androgene polne organe. Srž stvara i luči adrenalin i noradrenalin; g. tiroideja (engl. thyroid g., lat. g. thyroidea), štitasta žlezda. Najveća endokrina žlezda koja se nalazi u prednjem predelu vrata, prislonjena uz bočne zidove grkljana i početnog dela dušnika. Sastoji se od dva režnja, desnog i levog, koji su spojeni suženim delom, istmusom. Prednja strana žlezde je neposredno pod kožom prednjeg predela vrata tako da se lako može opipati, posebno u slučajevima kada je uvećana. Režnjevi štitaste žlezde su obavijeni vezivnom kapsulom i lako fiksirani za grkljan i dušnik prateći njihove pokrete pri govoru i gutanju. Žlezda stvara i luči dve vrste hormona: tiroksin i trijodtironin.