GRAAFOV FOLIKUL
(engl. Graafian follicle), zreo ovarijalni (jajnički) folikul koji predstavlja formaciju prečnika 15 20 mm koja u vidu providnog mehurića ispupčava površinu jajnika. Dobio je ime po holandskom fizičaru i anatomu De Graafu, koji je 1677. godine opisao njegovu strukturu. Iako jajna ćelija sporo raste, u toku sazrevanja Graafovog folikula njen obim se poveća oko 40 puta pre nego što se završi sazrevanje. Nukleus (jedro) se, međutim, poveća samo 3 puta za isto vreme. Čim pimordijalni folikul počne da se razvija, dolazi do ubrzanih mitoza (ćelijskih deoba) i do povećanja veličine ćelija. Sa povećanjem folikula ove ćelije tj. teka luteinske ćelije akumuliraju lipide i žućkasti pigment što im daje granulozni izgled. Pre ovulacije teka ćelije se razdvajaju od granuloza ćelija polimerizovanom membranom koju depolimerizuje luteinizirajući hormon (LH) u vreme ovulacije. Prskanje Gra-fovog folikula i izbacivanje zrele jajne ćelije u duplju male karlice naziva se ovulacija. Ova pojava je hormonski uslovljena i odigrava se 14 dana pre očekivane naredne menstruacije. Ovulacija predstavlja završni akt sazrevanja folikula. Po pravilu, u jednom menstrualnom ciklusu samo jedan iz grupe folikula koji rastu nastavlja sa daljim razvojem i stvaranjem normalne zrele jajne ćelije koja se istiskuje ovulacijom. Mehanizmi koji ograničavaju sazrevanje i ovulaciju samo na jedan od rastućih folikula još nisu definisani i ovaj fenomen i dalje ostaje jedna od najvećih zagonetki fiziologije jajnika.