Autor: dr Milorad Dimić spec.vazduhoplovne medicine
“Postoji direktna korelacija između kliničkog ishoda (u traumatskim oštećenjima mozga) i stepena kojim se metabolizam mozga obnavlja,” što je utvrđeno prethodnim istraživanjima Gailania i Rockvolda MD, koji navode „da se proizvodnja energije u mozgu poboljšana uz pomoć hiperbarične oksigenoterapija i da se njeni rezultati održavaju u dužem vremenskom periodu sa velikim uticajem na povećanu proizvodnju energije u moždanim ćelijama. “
Po analogiji rastućih dokaza da HBOT obnavlja oštećene ili “uspavane” nervne ćelije u pacijenata sa traumatskim oštećenjima mozga, ova metoda se može posmatrati i kao oblik lečenja koji će takođe najvjerojatnije dovesti do značajnih poboljšanja u ponašanju i kognitativnim funkcijama kod autistične dece.
Neka, ako ne i sva autistična deca, imaju upalu oko krvnih sudova u mozgu što otežava ili sprečava normalan protok krvi. Smanjen protok krvi je u direktnoj koleraciji sa težinom autizma (manji protok u mozgu ispoljava se težim oblikom autizma i obrnuto). Zato je ćelijama mozga kod autistične dece potreban kiseonik kao “gorivo” za metabolizam, rast i oporavak zapaljenjem nastalih oštećenja u moždanim strukturama. Samo funkcionalno sposoban mozak proizvodi vlastitu energiju koja omogućava održivost funkcija njegovog tkiva bez uticaja ostalog dela tela, kojima takođe treba osigurati potrebne funakcije mozga koje se uključuju u automatske procese kao što su; disanje i cirkulacija krvi, hodanje, govor i kompleksna obrada i tumačenje ulaznih slušnih i vidnih signala.
„Hiperbarična oksigenoterapija (HBOT) smanjuje upalu i poboljšava koncentraciju kiseonika u mozgu,“ i istovremeno povećava količinu kiseonika koja je dostupna onim delovima mozga koji nisu uspeli da se pravilno razviju usled nedostatka kiseonikaka u njihovom početnom stadijumu razvoja. Zato se reperfuzija mozga krvlju obogaćene kiseonikom , u i do 20 puta većoj koncentraciji od standardne, pokazala korisnom u normalizaciji i intenziviranju metabolizma moždanih ćelija – pre svega stimulacijom njihovog razvoja i jačanjem veza u hipoksijom ugroženim područjima mozga.
Takođe hiperbarična oksigenoterapija ima značaj u stimulaciji i produkciji vlastitih matičnih ćelija i jačanju iminskog sistema što pogoduje oporavku čitavog organizma.
Ova metoda lečenja uključena je i u proces stvaranja novih krvnih sudova (angiogeneza) u mozgu. Rast novih krvnih sudova u mozgu od ključnog je značaja za dalji tok i oporavk moždanih funkcija, tim više što se veruje da su tako stvoreni krvni sudovi trajne prirode.
Uprkos nedostatku „zlatnog standarda“ i jasnih naučnih dokaza da HBOT treba primjenjivati kao metodu lečenja autističkih poremećaja, postoje brojni pisani i usmeni dokazi i nenapisane reči o pozitivnim učincima HBOT, koje se prenose od usta do usta roditelji dece sa autizmom kod kojih je ona primenjena.
Mora se ipak imati u vidu, da se samo primenom adekvatnog način lečenja (adekvatnih barokomora tj radnog pritiska i koncentracije kiseonika) može ostvariti korist od zadatog režima terapije i proizvesti odgovarajući fiziološki efekt, a ne kratkoročni Pigmalion ili placebo efekt koji ponekad nastaje kao rezultat lečenja primenom „meke“ hiperbarične terapije. Zato barokomore koje nude „meku“ hiperbaričnu terapiju kiseonikom treba posmatrati sa dozom skepticizma kao i korist od primene prenosnih koncentratora kiseonika, jer se u njima ostvaruje nizak pritisak kiseonika do maksimalno 1,3 bar ATA i koristi vazduh samo neznatno obogaćen kiseonikom (od 26 do 30%).
Da bi hiperbarična oksigenoterapija dala rezultate u lečenju autističkog spektra poremećaja, u terapiji se mora se primeniti 100% kiseonik i radni pritisaka od najmanje 1,5 bar koji se raspoređuje u 40 jednodnevnih seansi u trajanju od 60 minuta, kako bi se postigle zadovoljavajuće fiziološke reakcije u mozgu.
Pored toga, trebalo bi imati u vidu da mozak unutar lobanje zbog rasprostranjenog zapaljenja može povećati stepen hipo-perfuzije. Zato istraživači sa John Hopkins instituta, koji navode da su upalni procesi u mozgu povezani sa prisutnim, hroničnim oštećenjima centralnog nervnog sistema i predlažu da se o disfunkcionalnosti, tretmana autizam treba odlučivati usmeravanjem pažnje na ponašanje pacijenta i „kontrolu eventualno mogućih štetnih učinaka bilo koje terapije pa i HBOT“ (Dr. Vargas i sar 2005)
Sci med dr Milorad Dimić - specijalista baromedicine
tel 061 115 8007