Šta su limfangitis i limfadenitis?
Iako slično zvuče, limfangitis i limfadenitis predstavljaju dve različite stvari. Limfangitis predstavlja zapaljenje limfnih puteva, dok se limfadenitis odnosi na zapaljenje limfnih žlezda.
Sama limfa predstavlja međućelijsku tečnost čija je uloga u razmeni materija između krvi i ćelija koje nemaju direktan kontakt sa krvnim sudovima. U njoj su prisutna i bela krvna zrnca, te stoga ima i ulogu u odbrani organizma.
Limfni sistem se sastoji od limfnih sudova i limfnih žlezda. Limfni sudovi se ulivaju u venski sistem, a na svom putu nailaze na limfne žlezde, koji predstavljaju male, čvrste ovalne tvorevine koje imaju ulogu u filtriranju limfe od štetnih materija i mikroorganizama. Limfni sudovi se ne nalaze jedino u mozgu i u kostima.(1) U slučajevima različitih zapaljenja, regionalne limfne žlezde, odnosno one najbliže patološkom procesu bivaju uvećane, kao rezultat aktivacije dela ćelija imunog sistema, odnosno belih krvnih zrnaca, u ovom slučaju limfocita. (2)
Šta izaziva limfangitis i limfadenitis?
Najčešće nastaju kao posledica povrede ili zapaljenja kože koji su prouzrokovani stafilokokom ili streptokokom.(3) Čak i povrede poput ujeda psa ili mačke može dovesti do ove vrste zapaljenja. Limfadenopatija se može javiti dakle kod infektivnih oboljenja (virusnih, bakterijskih, gljivičnih, parazitnih) , kod nekih imunoloških oboljenja (reumatoidni artritis, sistemski lupus, dermatomiozitis, Sjegrenov sindrom), kod malignih oboljenja, endokrinoloških oboljenja (hipertireoza), kod nekih drugih oboljenja (sarkoidoze, ozbiljne hipertrigliceridemije, kongestivna srčana insuficijencija), bolesti nakupljanja (1)
Faktori rizika
Osobe koje imaju neki oblik oslabljenog imuniteta su u većem riziku, stoga u rizičnu grupu spadaju i osobe sa urođenim ili stečenim imunodeficijencijama, dijabetes melitusom, osobe koji su na dugoročnoj terapiji kortikosteroidima. (4)
Klinička slika
Kod zapaljenja limfnih sudova, od mesta infekcije kroz kožu se pruža crvena i topla traka prema limfnoj žlezdi, dok je sama limfna žlezda uvećana, mekana, bolna, pokretna i osetljiva na pokrete ekstremiteta i pritisak (naziva se još reaktivna limfna žlezda). Treba obratiti pažnju na karakteristike limfne žlezde, obzirom da one mogu biti izmenjene i kod maligniteta (najčešće je tvrda, bezbolna, srasla za podlogu) . (3) Najčešće su ove promene prisutne na ekstremitetima. Osim lokalnog nalaza, mogu biti prisutni i povišena telesna temperatura, malaksalost, drhtavica, gubitak apetita, bolovi u mišićima. (4)
Dijagnoza
Za postavljanje dijagnoze, lekar će uzeti anamnezu i uraditi fizikalni pregled. Prilikom pregleda će opipati limfne žlezde. Može uraditi laboratorijske analize krvi, u kojima mogu biti prisutni znaci zapaljenja poput ubrzane sedimentacije ili povećanja broja belih krvnih zrnaca. Može tražiti čak i biopsiju limfnih žlezda ili zatražiti hemokulturu za proveru krvi na prisustvo bakterija. (3,4)
Lečenje
Lokalno je potrebno staviti tople obloge i podići ekstremitet. Ako je došlo do formiranja apscesa, treba uraditi njegovu drenažu. Ukoliko ima znaka koji ukazuju na moguću bakterijsku infekciju, potrebna je sistemska primena antibiotika. Ukoliko je prisutna povišena temperatura, mogu se primeniti antipiretici, odnosno lekovi za snižavanje telesne temperature. Ako se lečenje započne odmah, upala se brzo smiruje. Ukoliko se sa lečenjem sačeka, mogu se razviti komplikacije poput: celulitisa (infekcija kože), apscesa, bakterijemije (prisustva bakterija u krvi), sepse (životno ugrožavajuće sistemske infekcije). (3,4)
Za dodatna pitanja možete se obratiti našim lekarima ovde.
Reference:
1.Dan L. Longo, Chapter 44: Lymphadenopathy and Splenomegaly, Common Patient Presentations In: Kasper, Fauci, Hauser, Longo, Jameson, Loscalzo: Harrison’s manual of medicine, 19th Edition, McGraw – Hill Education, 2016, p.189-191.
2.Draganić V., Opšti deo, osnovni pojmovi iz angiologije, In: Draganić V. et al., Anatomija čoveka: priručnik za praktičnu nastavu, 4.izmenjeno i dopunjeno izdanje, Beograd: Savremena administracija, 2012., p.36
3. Todorović L, Apostolović S, Bolesti periferne cirkulacije, In: Antić S, Ilić S. Interna medicina, 2.izdanje, Niš: Medicinski fakultet, 2009, p.881
4.https://www.healthline.com/health/lymphangitis