Razvojne anomalije na jajovodima prilično su česte. Njihovoj dijagnostici, poznavanju i proučavanju ranije su doprinosile insuflacija tuba, i još višc salpingografija.
Razvojne anomalije na jajovodima prilično su česte.
Njihovoj dijagnostici, poznavanju i proučavanju ranije su doprinosile insuflacija tuba, i još višc salpingografija. Otkrivanje, odnosno dijagnostiku ove vrste anomalija poslednjih godina olakšavaju sledeće dijagnostičke metode: histerosaipingografija, laparoskopija i ehografija. Ovim melodama lako se mogu otkriti, pa čak i lokalizovati, izvesne urođene malformacije, od kojih neke imaju veliki klinički značaj jer mogu biti uzrok steriliteta, a ponekad dovcsti i do vanmaterične trudnoće.
Maiformacije jajovoda i vanmaterična trudnoća danas se mogu i otkloniti laparoskopskom hirurgijom. koja se sve više koristi u savremenoj ginekologiji.
Aplazija jajovoda
Obostrana potpuna aplazija jajovoda veoma je relka. Ukoliko i postoji, retko se javlja sama, već obično prati aplaziju malerice. Opisani su, međutim, i izvanredno retki slučajevi potpune aplazije jajovoda sa inače normalno razvijenim ostalim genitalnim organima. Katkad se može videti urođeni nedostatak samo jednog od jajovoda. U tom slučaju anomalija je najčešće udružena sa izostankom u razvoju, odnosno aplazijom odgovarajućeg roga matericc. No, to nije obavezno, jer i kod jednoroge materice mogu oba jajovoda biti nomnalno razvijena.
Ponekad se na operacionom stolu ili na autopsiji naiđe na delimičan nedostatak obično jednog, a ređc oba jajovoda. U lakvom slučaju ili se radi o vrlo kratkim jajovodima koji sc u blizini roga materice slepo završavaju, ili, pak, nedostaje unutrašnji kraj jajo-
voda prema ušću malerice, dok postoje samo infundibularni delovi.“
Hipoplazija jajovoda
Hipoplazija jajovoda najčešće se javlja obostrano i znatno je češća od drugih. Ovo stanje tuba obično prati hipoplaziju materice i vagine. U tom slučaju jajovodi su tanki, dugi, izuvijani i uzanog lumena. Zbog suženog lumena i smanjene perislaltike usled istanjenosti i slabosti mišićnog zida kod žena sa hipoplasličnim jajovodima može da dođe i često dolazi do tubarne trudnoće.
Akcesorna ušća jajovoda takođe nisu retka kao nepravilnost u razvoju genitalnih organa žene. Obično se vidi blizu distalnog kraja sa dorzalne strane. Oko pomoćnog ušća nailazi se takođe i na fimbrije. Na jednom istom jajovodu može se katkad videti i više pomoćnih ostija. Inače, ovo stanje je bez osobitog kliničkog značaja, jer su pomoćna ušća najčešće slepo zatvorena, odnosno ne komuniciraju sa lumenom jajovoda.
Divertikuli jajovoda
Ovo je prilično retka anomalija koja se otkriva pri salpingografiji, celioskopiji ili na operacionom stolu, a nekada i na autopsiji. Na nekom od delova jajovoda nalazi se slepo zatvoren špag manje ili veće dubine, sa svim slojevima normalno razvijenim. Ukoliko u zidu špag sluzokoža tube probije mi.šićni sloj, znači da se ne radi o pravom divertikulu, već o hroničnom salpingitisu.