Obliterantna arterioskleroza je najčešća bolest perifemog arterijskog sistema. U novoj nomenklaturi Svetske zdravstvene organizacije ovoj bolesti dat je naziv perifema vaskulama bolest, apo najznačajnijem simptomu ove bolesti naziva se i intermitentna klaudikacija (Claudicatio intermittens).
Učestalost
Obliterantna arterioskleroza je u 95% slučajeva uzrok okluzivne arterijskebolesti. Od ove bolestiboluje oko 20% osoba između 30 i 40 godina, dok je u starijem životnom dobu još češća. Javlja se pet puta češće kod muškaraca. Smatra se da je učestalost ove bolesti u opštoj populaciji oko 5%. Udružena je sa oboljenjem koronamih i cerebralnih arterija u 2/3 slučajeva. Bolesti perifeme aterijske cirkulacije tako ulaze u sastav polivaskulame bolesti koja je danas u centm pažnje kardiologa, angiologa i kardiovaskulamih hirurga.
Interes za ovu bolest je porastao u poslednje vreme zbog povećane učestalosti aterosHeroze a zahvaljujući delimično i produženju života. Kod ove bolesti rasprostranjenost ateromatoznih je različita, različito je i dej stvo pojeđinih faktora rizika i medikamentozne terapije na pojedine arterije. Kada se postavi indikacija za operativni zahvat može se javiti dilema kojem arterijskom sistemu dati prednost.
Činioci rizika. Upoređenjem pojedinih činilaca rizika, dokazano je da je pušenje najvažniji.
Potpomažući činioci rizika su povećani fibrinogen, hematokrit i viskozitet krvi. Tome treba dodati promrzline u prošiosti, deficitamu ishranu i rad u uslovima vlage i hladnoće. Bolest se javlja kod bolesnika sa opstruktivnim bronhitisom, poliglobulijom, trombocitozom i stanjima deshidratacije.
Etiopatogeneza
Obliterantna arterioskleroza je multisegmentalna bolest. Retko je ateromatoznim procesom, koji ima približno iste karakteristike kao i u arterijama drugih sistema i organa, zahvaćena samo jedna arterija. Arterije su nejednakog lumena, na arteriografiji uzurirane, postoje krpaste, neravnomemo raspoređene ateromatozne ploče, često u vidu brojanica.
Obliterantna arterioskleroza KLINIČKA SLIKA
Najvažniji simptom u obliterantnoj arteriosklerozi je bol u obolelom ekstremitetu. Bol se javlja u različitim delovima ekstremiteta zavisno od lokalizacije patološkog procesa. Na slici 2 prikazana je distribucija promena u obliterantnoj arteriosklerozi. Vidi se da je učestalost ove bolesti deset puta veća na donjim nego na gomjim ekstremitetima.
Bol u glutealnim predelima pri hodu upućuje na promene u nivou račve aorte, bol u natkolenicama na promene u ilijakalnim arterijama, a bol u potkolenicama na promene u femoralnim i pophtealnim arterijama. Tegobe u stopalu govore o zahvaćenosti arterija ispod trifurkacije potkolenice. Arterije donjih, a naročito gomjih, ekstremiteta imaju vehku sposobnost razvoja kolateralne cirkulacije tako da se bol, i pored poodmaklog stadijuma bolesti, javlja relativno kasno. Na slici 2 prikazane su i tačke na kojima se palpira puls.
Bol se u početku javlja povremeno prilikom hoda i taj se bol naziva intermitentna klaudikacija (Claudicatio intermittens), arazdaljina koju bolesnik može da pređe bez tegoba distanca klaudikacije. Veoma je važno prepoznati klaudikaciju, pošto se ređe javljau klasičnom obliku. Nekada je to samo smanjena brzina kretanja, zamor ili težina u nogama. Klaudikacija remeti samostalan život pacijenta i smanjuje njegov kvalitet života. Dovoljno je navesti dapacijent sa klaudikacijom ne uspeva da na zeleno svetlo pređe pešački prelaz.
Kod poodmakle bolesti bol je stalan i veoma jak i zahteva analgetike, a javlja se u mirovanju. Veoma je važno obratiti pažnju i na početne simptome bolesti pre pojave bola. To su osećaj hladnoće, utmulosti ekstremiteta, mravinjanje, zamor i drage smetnje koje mogu upućivati na vaskulamo oboljenje. Inspekcijom se zapažaju promene na koži u vidu bledila, cijanoze, hiperemije, marmorizacije hiperi hipopigmentacije. Trofičke promene manifestuju se istanjenošću kože, smanjenim turgorom, zategnutošću, pojačanim sjajem, gubitkom dJakavosti, promenama na noktima i kostima zadnjih falangi prstiju koje se mogu videti na radiografiji. Muskulatura zahvaćenih ekstremiteta je atrofična. U težim slučajevima postoje ulceracije i gangrene.
Palpacijom se procenjuju temperatura, vlažnost i kvalitet kože. Veoma značajan deo pregleda je palpacija pulsa. Palpaciju pulsa treba vršiti sistematski na simetričnim tačkama oba ekstremiteta. Ispod stenoze puls je slabije opipljiv, dok iznad okluzije arterije može biti i pojačan. Na mestu stenoze može se osetiti sistolno, a iznad arterijsko-venske fistule i dijastolno podrhtavanje (‘thrill). Pojačane pulzacije upućuju na aneurizmu arterije.
Auskultacijom se nad stenozom može čuti sistolni, a nad arterij sko-venskom fistulom
Prilikom objektivnog pregleda pacijent treba da bude potpuno svučen, pregled treba obaviti na uzdignutom, pogodnom ležaju u temperiranoj prostoriji.
Zapostavljanje dijagnoze i zaterapeutski pristup potrebno je bolesniku uraditi izvesne laboratorijske analize, odkojih sunajvažnije kompletna krvna slika, glikemija, lipidski status, određivanje fibrinogena, ukupnihproteina i u izvesnim slučajevima celokupni koagulacioni status.
Na osnovu anamnestičkih podataka i objektivnog nalaza francuski angiolog Fontaine podelio je razvoj obliterantne arterioskleroze u četiri stadijuma.
STADIJUM BOLESTI (FONTAINE)
I stadijum: Postoje atipični simptomi u donjim ekstremitetima u vidu utmulosti, osećaja hladnoće, parestezija, zamora i slično.
H stadijum: intermitentna klaudikacija.
H a stadijum: distanca klaudikacije preko 100 m.
H b stadijum: distanca klaudikacije ispod 100 m.
m stadijum: postoji bol u mirovanju, i to naročito noću.
IV stadijum: pojava ulceracija i gangrena.