Promene u gomjim disajnim putevima mogu da dovedu do opstrukcije protoka vazduha, koja se pri većem suženju ispoljava teškim disanjem i stridorom.
Promene u gomjim disajnim putevima mogu da dovedu do opstrukcije protoka vazduha, koja se pri većem suženju ispoljava teškim disanjem i stridorom.
Akutne opstrukcije. Akutnu opstrukciju gomjih disajnih puteva izazivaju strana tela i inflamacijski ili alergijski edem. Karakteriše je naglo gušenje i stridor, koji je kod blažih opstrukcija inspirijumski a kod težih čujan u obema fazama disanja. Strana tela se uklanjaju endoskopski. Edem se leči antiinflamacijskom ili antialergijskom terapijom, ponekad i uz neophodnu intubaciju.
Hronične opstrukcije. U odraslih, hroničnu opstrukciju farinksa najčešće izaziva planocelulami karcinom, ređe drugi tumori i limfomi tonzila. Manifestuje se nazalnim govorom i otežanim i bolnim gutanjem. Hronične stenoze larinksa nastaju zbog tumora, paralize glasnica, inflamacija, granulomatoznih bolesti, iradijacije ih endotrahealne intubacije. Ispoljavaju se promuklošću, kojoj se u kasnijem toku pridružuje dispnoja, a kada su tumori u pitanju, i bol i disfagija. Do smanjenja protočnosti traheje dovode tumori traheje, ekstramuralna kompresija i stikture posle zapaljenjskih procesa, intubacija i traheotomija. Ekstramuralna kompresija najčešće nastaje zbog tumora jednjaka i struma, koje izazovu malaciju trahejskih pršljenova. Osnovni znak im je teško disanje,
Nepromenljive opstrukcije ograničavaju inspirijum i ekspirijum. Stridor se čuje u obema fazama disanja. Kada su u pitanju opstrukcije fleksibilnih zidova, u zavisnosti od okolnih pritisaka, do ograničenjaprotoka dolazi u inspirijumu ih u ekspirijumu. Promene u farinksu, larinksu i gomjem delu traheje su vangmdne tako da uglavnom ograničavaju inspirijumske protoke. Prednji deo traheje zaštićen je od uticaja atmosferskog pritiska, hrskavičavim prstenovima, a na zadnji, membranozni zid traheje prenose se pritisci iz gmdnog koša, tako da, sve dok je očuvan integritet hrskavičavih prstenova, do ograničenja trahejskih protoka uglavnom dolazi u fazi ekspirijuma, kao i kod opstrukcija perifemih disajnih cevi. Iz ovoga sledi da kod promenljivih vangmdnih opstrukcija dominira inspirijumski stridor, a kod promenljivih unutargmdnih opstrukcija ekspirijumski stridor. Ograničenje protoka vidi se na krivulji protok-volumen u vidu platoa protoka u jednoj ili obema fazama disanja. Registrovanje karakteristične krivulje indikuje dalje rendgensko i bronhološko ispitivanje. To je posebno važno za tumore traheje koji često dugo ostaju neprepoznati.
Nepušenje je osnovna preventivna mera nastajanja tumora đisajnih puteva, a kad je u pitanju farinks, i nepijenje žestokih alkoholnih pića. Pravovremeno saniranje struma i pravilna intubacija sprečavaju jatrogene opstmkcije gomjih disajnihputeva. Terapija većine procesa je hirurška; ređe u obzir dolazi rekanalizacija velikih disajnih puteva kiretiranjem promena, laserskimzracimaili zračnom terapijom.