Kju groznica pripada grupi zoonoza i karakteriše se temperaturom, glavoboljom, mialgijama, artralgijama, malaksalošću, a kod većine i razvojem inter- sticijalne pneumonije.
Uzročnik je rikecija Coxiella burnetii, koja je vrlo otporna u spoljnoj sredini. Sasušena u ekskretima može da preživi dve godine. Rezervoar u prirodi su divlje i domaće životinje među kojima se prenosi krpeljom. Kod obolele životinje rikecija se izlučuje putem sluzi, mleka, mokraće, stolice, posteljice, plodove vode. U organizam čoveka se unosi na više načina: aerogeno, ako je sasušena u ekskretima, ingestijom kontaminirane hrane (mleko i mlečni proizvodi) i direktno preko povređene kože ili ujedom krpelja. Interhumani prenos je veoma redak. Infekcija ima sezonski karakter, zima-proieće kada je vreme jagnjenja jer su ovce i koze kod nas najčešći rezervoar. Može se javiti sporadično ili u manjim epidemijama naročito kod vojnika za vreme bivakovanja. Profesionalno se javlja kod ljudi koji rade u industriji kože i vune.
Nakon ulaska u organizam, limfotokom prelazi u krv i RES gde se razmnožava u makrofagama i histiocitima kao obligantni intracelulami parazit.
Zapaljenske promene su najizraženije u intersticijumu pluća, u jetri, endokardu.. Za tok bolesti pored ostalih činioca su odgovorni humoralni i celulami imunitet.
Inkubacija traje 2-3 nedelje a zatim naglo raste temperatura praćena jezom groznicom, bolovima u mišićima i zglobovima i jakom glavoboljom. Glavobolja je frontalna i retrobuibama i pojačava se pri kretanju bulbusa. Bolesnik se žali na umor, preznojavanje, mučninu. Zbog somnolencije i fotofobije klinička slika može da liči na tifozno stanje ili meningoencefalitis. Tek krajem prve nedelje se javljaju simptomi od strane respiratornog trakta, u vidu suvog nadražajnog kašlja, oskudne ekspektoracije koja može biti i sukrvičava. Aus- kultatomi nalaz je oskudan, u vidu je bronhitičnih šušnjeva, ali radiološka slika pluća odgovara intersticijalnoj pneumoniji često proširenoj na čitav segment što u mnogome potseća na bakterijsku pneumoniju.
Ova intersticijalna pneumonija koja se javlja kod polovine obolelih može biti praćena oštećenjem jetre zbog granulomatoznog hepatitisa sa povišenim vrednostima aminotransferaza (nekada i bilirubina), tako da kod ikteričnog bolesnika sa plućnim promenama treba uvek misliti na Q-groznicu.
Kod ostalih inficiranih bolest može da protekne sa slikom oštećenja srca, u vidu perikarditisa, miokarditisa ili endokarditisa koji i pored medikamentoz- nog lečenja ima progresivan tok i lošu prognozu; zatim sa slikom gripa; meningitisa, encefalitisa; tromboflebitisa; orhiepididimitisa.
Dijagnoza se postavlja na osnovu kliničke i radiološke slike, epidemioloških podataka, seroloških testova (RVK i reakcija aglutinacije).
Diferencijalno-dijagnostički treba misliti na tifus, grip, druge rikecioze, leptospiroze, na bakterijske i nebakterijske pneumonije.
U terapiji se koriste tetraciklini, hloramfenikol, eritromicin, hinoloni u trajanju 14 dana.