Otkrivamo dinamiku nastajanja – plus, kako da zaustavite neosnovane priče u samom korenu…
ANATOMIJA TRAČA
Verovatno ćemo raspršiti vaše iluzije kada vam kažemo da u korenu trača nije po pravilu želja da nekoga uhvatimo u mrežu ili mu nanesemo zlo. Pokretačka snaga u korenu trača je iskonska ljudska potreba da saznamo istinu, smatraju psiholozi. Međutim, tu nastaje i jedan problem: kada smo nesigurni u pogledu verodostojnosti informacije koju posedujetemo, naš um popunjava detalje svojevoljno, iskrivljujući pritom istinu! Evo kako to otprilike izgleda:
Zaplet: Sve što je nejasno podstiče ljudsku maštu i ona počinje da divlja.
Razrada: Zahvaljujući savremenim tehnologijama komunikacije, priča se veoma brzo izokreće i dobija nove dimenzije. Dakle, ako postoji i tračak istine u nekoj priči, kako se ista usložnjava i „filuje“, sve više se udaljavamo od nje. ***22 stvari koje svaka žena treba da zapamti
ČINJENICA ILI FIKCIJA?
Verovatno se sada pitate, kako ćemo razdvojiti istinu od laži? Pa, klučno je pitanje od koga je priča potekla? Ako su u pitanju osobe po (ne)prijatnoj sklonosti da mute vodu kada god im se ukaže prilika (iz lične koristi, ili zato što nemaju pametnija posla), onda je verovatno da se ta vatra razbuktala i bez previše razloga.
Ako su, na primer, u pitanju tačevi na poslu, veoma je važno ispitati izvor priče – da li trač dolazi od saradnika koji nije toliko uključen u posao ili, pak, direktorovog asistenta koji je, po prirodi stvari, više upoznat sa dešavanjima „iza scene“, ili direktno od vašeg pretpostavljenog koji nikada ne „talasa“ dok nije stoprocentno siguran?
Jednostavno je: Ako osoba već ima pozitivnu predistoriju u smislu tačnosti priča, ako je na visokom položaju, ukoliko je po svojoj prirodi skeptična i pouzdana i ukoliko je u poziciji da proveri određene iskaze, veća je verovatnoća da će u njenoj priči biti i istine. ***Kratak vodič pozitivnog razmišljanja
DA LI SU TABLOIDI VALIDAN IZVOR?
Pa, i da i ne. Zamislite samo podatke u vidu fotogafije koji dolaze iz zanimljive, bogate kuhinje hiperaktivnih fotoreportera. Kada vidite na naslovnoj strani dvoje poznatih ljudi u bliskom kontaktu, vi prosto žudite da saznate šta se tu zapravo dešava. Ali, to je često kao da gledate samo odvojene kadrove filma. Nedostaje kontekst, jer ne vidite ceo film u kontinuitetu. Upravo to je idealno mesto da tabloidi celoj priči daju kontekst koji im u tom slučaju odgovara: „Romansa na pomolu?!“ – i vi u to već verujete, jer imate i dokaz u vidu fotografije na kojoj se on njoj, na primer, ozareno smeši. Sled vaših misli funkcioniše na sledeći način: „Videla sam sopstvenim očima, tako da to mora biti istina.“
Problem: Za razliku od kancelarijske kuhinje, ova ima drugačiju svrhu. Tablodna kuhinja nema za cilj da vas „nahrani“ istinom. Cilj na koji oni smeraju je privući što više čitalaca bombastičnim naslovima. ***Pripadnice lepšeg pola više gledaju druge žene nego muškarce
PONAVLJANJE JE MAJKA VERODOSTOJNOSTI
Bez obzira da li u nekom traču ima istine ili ne, ukoliko se često ponavlja priča dobija na uverljivosti i snazi. „Ako osoba stalno ponavlja da je jadna, ona to i postaje u sve većoj meri“, kažu psiholozi. Naš mozak funkcioniše tako što pamti mehanički, odnosno putem ponavljanja. Ako iznova slušamo jedan te isti trač u određenom vremenskom periodu, to ima na naš saznajni aparat isti efekat kao onaj proizveden reklamama. Razmislite samo kako vam se neka agresivna kampanja ureže u pamćenje! Recimo da vam stalno ponavljaju da je sekretarica vašeg gazde alkoholičar. Ne samo da ćete nakon određenog vremena početi u to da verujete, već će vam (niko nije savršen), u nekom trenutku biti zanimljivo da priču i sami prenesete. I tako ona ide dalje i živi svoj život… ***Kako izgleda kada parovi zamene odeću (FOTO)
KRIVA… PO SVIM ELEMNTIMA TRAČA
Ako ste baš vi element trača, instinktivno ćete imati potrebu da stvar razjasnite i da se, na neki način, odbranite od neistinitih tvrdnji. Međutim, ma koliko se trudili, nikakvo poricanje neće uticati na to da trač zamre. Naprotiv, što više protestujete, više ćete izgledati krivi u očima onih kojima trač odgovara. Uveravajući svakoga da nije tako kako se tvrdi, vi još više učvršćujete dinamiku trača, tako što činite da je on stalno pred očima drugih i u njihovim glavama. Jer, kao što smo već naučili, što se priča više ponavlja, veći joj je kredibilitet.
Najbolji rasplet: Jednostavno odbijte da komentarišete uz izjavu: „To je laž – i vi to znate.“ Ako je, pak, vaša reputacija ozbiljno ugrožena tračom, bilo na poslu, bilo u privatnom životu, znalci predlažu sledeći rasplet: Ciljajte na vrh. Drugim rečima, obratite se isključivo onima do čijeg vam je mišljenja stalo ili od kojih zavisite. Izložite im vašu stranu priče. Potreban vam je kredibilitet kod njih, i kada ga ostvarite, trač će izgubiti značaj, odnosno biće diskreditovan. A samim tim i osoba (ili više njih) koja ga je kreirala.
Izvor: S media, foto: Gulliver/Thinkstock