U našoj zemlji smrtnost od kardiovaskularnih bolesti čini preko 50% ukupne smrtnosti. Akutni infarkt miokarda je i dalje vodeći uzrok umiranja i jako je bitno pravovremeno prepoznati simptome i javiti se lekaru kako bi se što ranije krenulo sa adekvatnom terapijom.
Infarkt miokarda definicija:
Akutni infarkt miokarda (AIM) predstavlja stanje dokazanog oštećenja miokarda sa nekrozom (koja je definisana kao porast vrednosti srčanog troponina preko 99 percentila gornje granice normale) uz kliničku sliku bola u grudima ili drugih simptoma koji ukazuju na ishemiju srčanog mišića. Termin oštećenje miokarda treba koristiti kada postoje dokazi o povišenim vrednostima srčanog troponina, i oštećenje se smatra akutnim ako postoji dinamski porast i pad vrednosti troponina. Termin akutni infarkt treba koristiti kada postoji akutno oštećenje sa kliničkim dokazima pored povišenih vrednosti i dinamike srčanog troponina.
Simptomi miokardne ishemije, prvenstveno bol u grudima
Osnovni klinički kriterijumi su:
- Novonastale ishemijske EKG promene (ST elevacija ili ST depresija u odgovarajućim odvodima)
- Razvoj patoloških Q zubaca
- Dokaz novonastalog gubitka vijabilnosti miokarda primenom neke imidžing metode ili novonastali poremećaj regionalne pokretljivosti zida miokarda koji se može povezati sa ishemijskom etiologijom
- Identifikacija tromba u koronarnom krvnom sudu na angiografiji ili obdukciji
Karakterističan simptom, ali ne i specifičan je bol u grudima. Bol je jak, perzistentan, sa širenjem u vilicu, vrat, leđa i ruke, u trajanju od najmanje 20minuta. Često je praćen izrazitom malaksalošću i preznojavanjem. Međutim, u oko 20-30% slučajeva posebno kod dijabetičara, žena, starijih i onih koji su podvrgnuti ranijoj hirurškoj revaskularizaciji miokarda prvi simptom ne mora biti bol, već dispneja, palpitacije, muka, povraćanje, tkzv. ekvivalenti anginoznog bola.
Takođe, povremeno je prva manifestacija bolesti – gubitak svesti (sinkopa) koja je posledica malignih poremećaja ritma. Ukoliko postoji sumnja na AIM, potrebno je uraditi 12-kanalni EKG što ranije, a prema preporukama Evropskog udruženja kardiologa unutar 10 minuta od prvog medicinskog kontakta. Odmah po uspostavljanju dijagnoze bolesnika treba staviti na kontinuirani EKG monitoring. Takođe, postoje situacije kada 12-kanalni EKG nije dijagnostički precizan i kada ga moramo posmatrati ili u okviru kliničke slike ili tražiti specifične znake koji ukazuju na AIM.
Reperfuzija
Neposredno nakon postavljanja dijagnoze, vrši se procena koji je tip reperfuzije (otvaranja koronarne arterije) najbolji za bolesnika. Dva osnovna načina reperfuzije su: primena trombolitičke terapije (fibrinoliza) i otvaranje arterije plasiranjem stenta u koronarnu arteriju (primarna perkutana koronarna intervencija pPCI). Odluka se donosi na osnovu kliničke slike i vremena koje je proteklo od pojave bola u grudima. Pored toga pristupa se i medikamentnom lečenju u odnosu na kliničko stanje uz individualni pristup svakom pacijentu.
Infarkt Miokarda – Prevencija
Prevencija akutnog infarkta miokarda se sastoji, između ostalog, u prevenciji faktora rizika koje možemo menjati, a to su pre svega:
– adekvatna kontrola krvnog pritiska, uz redovno uzimanje lekova
– regulacija šećera u krvi i adekvatna terapija dijabetesa
– prestanak pušenja
– korekcija masnoća u krvi
– fizička aktivnost
– pravilna ishrana u smislu higijensko dijetetskog režima
Doc. dr sci. med. Tomislav Kostić