Šta su to alergije
S lepim vremenom stižu i prve nevolje za ljude sklone alergijama, čiji su prvi simptomi zapušen nos, curenje ili svrab nosa, crvenilo, suzenje i svrab očiju, glavobolja, poremećaj čula mirisa, umor, promene na koži, kašalj, otežano disanje, kijanje u nizu, curenje ili svrab nosa, suzenje očiju i glavobolja
Alergija i prehlada obično imaju slične simptome, ali postoje i razlike. Alergije se javljaju u proleće i leto, a prehlade su češće u zimskom periodu, i traju nedelju do dve, dok alergija traje tokom cele sezone. I kod alergije i kod prehlade se javlja svrab i curenje iz nosa, kao i suzenje očiju, ali prehlada je obično praćena i povišenom temperaturom, bolovima u zglobovima i mišičima, nekada i obojenim sekretom iz nosa ili grla.
Pod alergijskom reakcijom podrazumevamo abnormalnu reakciju imunog sistema na supstancu koja je inače neškodljiva, ali imuni sistem takvu supstancu prepoznaje kao štetnu i reaguje. Te supstance se nazivaju alergeni, i to je najčešče određena vrsta hrane, prašina, polen, lekovi. U pokušaju da zaštiti organizam od supstance koju pogrešno prepoznaje kao štetnu, imuni sistem stvara IgE antitela na alergen. Ova antitela se vežu za ćelije mastocite kojih ima veoma mnogo u koži, respiratornoj i gastrointestinalnoj sluzokoži. Kada se alergen veže za ova antitela na mastocitima, ove ćelije produkuju snažnu hemikaliju – histamin, koji izaziva alergijsku reakciju. Alergijska reakcija može biti blaga, može se javiti samo curenje iz nosa, a može biti i ozbiljna, kao što je otežano disanje i astmatični napad. Najteži oblik je anafilaktički šok, gde dolazi do otežanog disanja i gutanja, otoka usana i jezika, vrtoglavice i gubitka svesti. Ovakva reakcija se obično javlja par minuta nakon unosa alergena, ali može biti i odložena do 4 sata. Srećom, ne javlja se često i može se uspečno sanirati, samo je potrebna brza reakcija.
Alergije se najčešće manifestuju kao: alergijski rinitis koji karakteriše kijanje u naletima, zapušen nos ili pojačana sekrecija vodenastog sadržaja i svrab u nosu, očima i ušima, često gubitak mirisa, suzenje očiju, alergijska astma koju karakteriše osećaj težine u grudima, otežano disanje uz „zviždanje” u grudima, gušenje i nedostatak vazduha, alergijski ekcem koji se najčešće javlja na licu, u pregibu laktova i na korenu šake i kao urtikarija ili koprivnjača u vidu osipa na koži, koji je praćen crvenilom i svrabom, a promene su blago izdignute iznad nivoa kože.
Čestice koje se nalaze u vazduhu, kao što je polen, spadaju u najčešće alergene. U većoj koncentraciji su u jutarnjim satima, po toplom, suvom, vetrovitom vremenu, a manje ih ima po hladnom i vlažnom vremenu. Već krajem februara u vazduhu se nalaze polenova zrna drveća, od aprila i trave, a od avgusta do kraja oktobra polen korova (ambrozija).
Alergije se nikada u potpunosti ne mogu izlečiti, ali postoje načini da se drže pod kontrolom. Najbitnije je izbegavanje kontakta sa alergenima.
U lečenju alergija najčešće su u upotrebi antihistaminici u obliku tableta i kortikosteroidi u obliku nazalnih sprejeva, kao i dekongestivi (kapi za nos). U apotekama se mogu pronaći i homeopatski lekovi, koji se mogu kupiti bez recepta. Na žalost, uz pomoć lekova se najčešće kontrolišu samo simptomi alergije (kijanje, curenje iz nosa, suzenje očiju). O upotrebi tih lekova trebalo bi da se prvo konsultujete sa lekarem, koji će sprovesti i alergo testove, a uz propisanu terapiju se savetuje čitav niz već pomenutih preventivnih mera. Takođe postoji i vakcina protiv alergije, specifična za svakog pacijenta i vrstu alergena. Osobe koje imaju sklonosti ka alergijama posebnu pažnju treba da obrate jačanju imuniteta.
Zdrav način života, bavljenje sportom, pravilna ishrana, dosta voća i povrća, kao i povećan unos vitamina C i A mogu da pomognu i da ublaže intenzitet alergijske reakcije. Pridržavanje terapije i preventivne mere i aktivnosti su od velike važnosti.
Nema komentara.