Na primer, ako jetra prikupljaju previše toksina, javiće se ljutnja i čovek je iz njemu nepoznatog razloga razdražljiv. Isto tako, ljutnja će uzrokovati neravnotežu u funkcionisanju jetre pa to postaje začarani krug.
Ljutnja je povezana sa zameranjem, frustriranošću i besom pa ako se ne suočavamo s njom, može biti okidač za glavobolje, vrtoglavice i visok pritisak. Ljudi skloni želučanim problemima zbog potisnute ljutnje će patiti od gastritisa ili čira na želucu.
Ako se potiskuju briga i teskoba, to će izazvati lošu probavu, nadutost nakon obroka, grčeve i bolove u području stomaka. Preterana zabrinutost uzrokovaće i probleme poput zatvora ili sindroma iritabilnog creva.
***Vežbanje i srčano zdravlje: Preterivanje može da istroši vaše srce
Sreća – srce
Previše uzbuđenja, čak i onog koje smatramo pozitivnim poput organizacije venčanja, može izazvati nervozu, teskobu, nesanicu i preskakanje srca. Ti simptomi obično upućuju na emotivnu nestabilnost. Oni koji večno traže uzbuđenje isto spadaju u ovu grupu.
Briga – slezina
Preterana zabrinutost postaje normalna za današnje društvo prepuno stresnih situacije. Ali velika briga utiče i na ispravno funkcionisanje slezine. Iako je konvencionalna medicina sklona da previdi važnost ovog organa, važno je napomenuti da poremećaj rada slezine može dovesti i do probavnih smetnji, a u nekim slučajevima uzrok hroničnog umora upravo je poremećaj ispravnog funkcionisanja ovoga vitalnog organa.
Strah – bubrezi
Emocija straha povezana je s bubrezima. Normalno je povremeno osećati strah, ali kad to postane hronično, počinje da utiče na zdravlje. Nerno mokrenje je najčešći znak poremećaja, a čak i kod dece mokrenje u krevet može biti rezultat preteranog straha od nekog ili nečeg. Dugotrajno stanje straha vodi do hronične slabosti i umora.
Zamišljenost – slezina
Previše razmišljanja o nečemu utiče na funkcionisanje slezine. Uzrokuje osećaj melanholije i nemogućnost koncentracije. Osoba koja pati od previše promišljanja može iskusiti simptome poput slabog apetita, može zaboraviti da jede ili imati osećaj nadutosti posle obroka. Zbog slabog funkcionisanja slezine moguća je i pojava izuzetno bledog tena.
***Gazirano piće na dan za 40 posto povećava rizik od raka prostate
Šok – srce
Šok nije povezan samo s jednim organom, ali zbog svoje neočekivanosti najviše utiče na srce i bubrege. U stanju šoka čovek će iskusiti stanje izuzetne spremnosti na borbu ili beg zahvaljujući lučenju adrenalina. Posle šoka pojavljuju se preskakanje srca, teskoba i nesanica. Dugotrajno stanje šoka izaziva ozbiljne posledice na celo telo i uzrokuje poremećaje poput PTSP-a.
Tuga – pluća
Ljudi koji proživljavaju duga razdoblja tuge obično osećaju umor, pate od nedostatka daha ili osećaja stezanja u području grudi, skloni su prehladi i gripu, napadima astme, ali i problemima s kožom. Za osobe koje su u razdoblju tugovanja tipično je često plakanje, a sve to može uzrokovati i depresiju.
***Katastrofa: Kad povećanje zadnjice ispadne užasno loše (VIDEO)
***Postati viši uz pomoć vežbanja? Nije nemoguće, samo je potrebno malo istezanja
(24sata)
Izvor: S media, Foto: Gulliver/Thinkstock