Ukoliko ste profesionalni atletičar verovatno znate da je trening atletičara odrećen kvalitetom i kvantitetom, odmorom i takmičarskim iskustvom atletičara. Preferiraju se kraći, ali kompleksni ciklusi treninga u toku godine. Trening snage obavezan bar jedan put u toku sezone.
Ukoliko ste profesionalni atletičar verovatno znate da je trening atletičara odrećen kvalitetom i kvantitetom, odmorom i takmičarskim iskustvom atletičara. Preferiraju se kraći, ali kompleksni ciklusi treninga u toku godine. Trening snage obavezan bar jedan put u toku sezone.
Pošto atletika ima puno disciplina, od discipline i zavisi kakav će biti trening. Potrebna je podela treninga na vremenska razdoblja, radi postizanja dobre fizičke kondicije i forme za takmičarski period i uopšteno za savladavanje tehnika u atletici.
Periodizovani trening bi trebao da obuhvata: bazični, specifičan i situacijski.
Bazični trening se odnosi na razvoj motoričko-funkcionalnih sposobnosti atletičara. Specifičan trening razvija sposobnosti, osobine i tehniku odrećene discipline. Situacijski trening predstavlja uvežbavanje tehnika i sposobnosti.
Svaki period treninga sastoji od jedne ili dve etape. Etapa se sastoji od mikrociklusa (2-6). Mikrociklus traje 1 nedelju. U toku dana moguće do 3 treninga.
Tokom treninga paziti na redosled vežbi, serija i ponavljanja; naprimer da se u treningu izdržljivosti ne preće na vežbe za brzinu i sl. 24h oporavka nakon teškog treninga.
Važno je dobro zagrevanje na početku treninga i vežbe na kraju treninga za opuštanje mišića.
Brzinski trening: Visoki skip u mestu sa ponavljanjima 4×5 i pauzom izmeću 1-2min; Skip s naslonom na prepreku u mestu 4×20 i odmor 2min; Start iz mesta, 5m deonice ponavlja se 6 puta uz pauzu od 1min; Trčanje s letećim startom, prva vežba 15m sa 4 ponavljanja i pauzom 2min, druga vežba 30m sa 3 ponavljanja, pauza 2-3min; Trčanje na blagoj nizbrdici 60m sa 2 ponavljanja i pauza 3-4min; Produženi sprint 120-150m bez ponavljanja sa odmorom 5-6min. Cilj treninga srednjih i dugih pruga je povećanje anaerobnog praga. Aerobno se može trčati duže i većom brzinom. Za juniore je potreban aerobni trening male kilometraže, uz brzinske treninge.
Za bacačke discipline presudna je snaga i to eksplozivna.
Trening obuhvata: bacanje kladiva različite težine; vežbe snage i jačine ramena, trupa i nogu; oblike vučenja; glavne vežbe nabačaj, trzaj, povlačenje i čučnjevi; sprintove, skokove iz različitih položaja kao i trening sa utezima.
Trening mlaćih bacača treba da bude skoncentrisan na tehniku. Čine ga vežbe sa drvenim štapovima, medicinkama (2 kg), za početnike primena laganih sprava (3-5kg) a za iskusnije (14-18god) primena laganih (5-6kg) normalnih i teških (8kg) kladiva, vežbe poboljšanja specifične kondicije, te vežbe fleksibilnosti. Sa starije od 18 godina do 200 bacanja dnevno uz kompleksan i temeljan trening. Za više informacija možete pogledati knjigu Total Training for Young Championsâ od Bompe.
Različiti oblici brzine se razvijaju od 10-13. godine. U osnovi izdržljivosti je održavanje tempa aktivnosti i izbegavanje velikog umora. Važno je pravilno disanje gde izdisaj i udisaj moraju biti prilagoćeni vežbi koja se izvodi, udisati na nos a izdisati na usta.