Brzina je sposobnost da se pokret ili niz pokreta protiv manjeg spoljašnjeg opterećenja izvede u što kraćem vremenskom periodu. Kondicijsko-koordinacijska sposobnost s najvišim koeficijentom urođenosti (zavisi od genetike).
Postoje različiti tipovi brzine: brzina reakcije, startna brzina (akceleracija), brzina zaustavljanja (deceleracija), maksimalna brzina, frekvencije pokreta (brzo izvođenje konstantno ponavljanog pokreta), brzina pojedinačnog pokreta, . Startna brzina je važna (fudbal, rukomet, košarka, tenis), gde sportista mora razviti što veće ubrzanje tela u što kraćem vremenu
Brzina je sposobnost da se pokret ili niz pokreta protiv manjeg spoljašnjeg opterećenja izvede u što kraćem vremenskom periodu. Kondicijsko-koordinacijska sposobnost s najvišim koeficijentom urođenosti (zavisi od genetike).
Postoje različiti tipovi brzine: brzina reakcije, startna brzina (akceleracija), brzina zaustavljanja (deceleracija), maksimalna brzina, frekvencije pokreta (brzo izvođenje konstantno ponavljanog pokreta), brzina pojedinačnog pokreta, . Startna brzina je važna (fudbal, rukomet, košarka, tenis), gde sportista mora razviti što veće ubrzanje tela u što kraćem vremenu
Ceo proces deli se na trening: brzine reakcije, ubrzanja, maksimalne brzine, brzinske izdržljivosti. Trening brzine reakcije se zasniva na vežbama poboljšanja brzine na vidne (mačevanje, karate, boks, motosport), akustičke (atletika, plivanje), taktilne (rvanje, judo) i kinestetičke (sportska gimnastika, skokovi u vodu) reakcije.
Vežbe za ubrzanje su:
o trčanje kratkih deonica – 10-60m; za pretrčanih 10m pauza 1min, broj ponavljanja 10-15, uz variranje sprintova (startovi različitih pozicija, na različitim podlogama, itd.)
o skokovi – kratki poskoci na jednoj ili dve noge, troskoci, peteroskoci, duže serije skokova od 30m, 60m, 100m i više, sve do primene dubinskih skokova.
o Trčanja s povećanim otporom – trčanje uz brdo, primena različitih opterećenja (automobilske gume, utezi, padobrani, itd.)
o Kamikaze – za brzinsku izdržljivost, i trčanje sa tegovima. U teretani se gubi na brzini.
Maksimalna brzina trčanja zavisi od: dužina i frekvencija koraka, snage, funkcionalne fleksibilnosti, ubrzanja, pravilne tehnike trčanja. Preporučljivo trenirati u što ranijoj dobi. Trening se sastoji iz faza: razvoj max brzine sa posebnim sredstvima, razvoj racionalne tehnike trčanja, trening maksimalne brzine, razvoj specifične snage (pilometrija).
Kompleksni trening maksimalne brzine kretanja: progresivna trčanja – postupno povećanje brzine na dužini od 60-100m i zadnjih 30-40m trčati max brzinom; leteći sprint – 30m opuštenog trčanja, zatim 20-30m maksimalnom brzinom; trčanja niz brdo – povećava se frekvencija i dužina koraka, staza 80m; trčanja sa promenom tempa – 300m, napr. 30m max tempom, 50m umerenim tempom i ponavljanje ovakve serije; kordinacija trčanja – niski/visoki skip, grabeći korak, zabacivanje potkolenica, skokovi s noge na nogu i prelazak iz ovih atletskih vežbi u max sprint; kratki sprintevi iz niskog starta – do 60m, razvija se reakcija, ubrzanje i max brzina.