Probuðene iz veènog sna, mumije iz Maðarskog prirodnjaèkog muzeja u Budimpešti, mogle bi otkriti tajne imunog sistema.

Foto: Beta
Foto: Beta

Ovih 265 mumija trebalo bi da pomognu nauènicima da pronaðu efikasniji lek za tuberkulozu. Sahranjene izmeðu 1731. i 1838. u kripti Dominikanske crkve u gradu Vac, ova prirodno mumificirana tela bila su zaboravljena decenijama i pronaðena 1994. tokom renoviranja crkve.

Bile su smeštene u divno oslikane kovèeke od borovine, a na nekima su se èak nalazile i slike lobanja. Oèuvane su zahvaljujuæi pogodnoj mikroklimi u kripti, niskim temperaturama i konstantnom vlažnošæu vazduga.

Drvene podloge ispod tela upijale su teènosti, pa su ona umesto da se raspadnu, poèela postepeno da se isušuju. Kod nekih od njih vide se tragovi mutacija na kostima koje su posledica tuberkuloze.

Sojevi bakterije pronaðeni kod mumija daæe jedinstvenu šansu nauènicima da prouèavaju patogene iz vremena pre antibiotika. Otkriæe penicilina i razvoj drugih lekova u 20. veku gotovo je eliminisao bolesti poput tuberkuloze koje su nekada bile meðu najveæim ubicama. Meðutim, može se desiti da bakterije mutiraju i postanu otporne na lekove koji se danas koriste, zbog èega je ispitivanje ovog tipa veoma važno.

Studija se sprovodi u saradnji struènjaka sa Univerziteta u Londonu i Jevrejskog univerziteta u Jerusalimu.