Definiše se kao prisustvo bola u grudima koji se, uglavnom, javlja u miru, a elektrokardiografski se mani festuje elevacijom ST segmenta. Ova vrsta angine je posledica spazma koronarnih arterija koji dovodi do nagletali prolazne, redukcije lumena sa posledičnoffi ishemjom. Spazam može nastati na potpuno normalnoj ili lako aterosklerotski izmenjenoj arteriji (češće), a uzrokovan je hiperreaktivnošću segmenta koronarne arterije usled endotelne disfunkcije.
Angina pectoris predstavlja paroksizmalni klinički sindrom, praćen bo- lovima, nastao zbog ishemije miokarda. Najčešće je uzrokovana aterosklerotskim sužavanjem lumena koronarnih arterija. Faktori rizika za nastanak ateroskleroze su hipertenzija, dijabetes, pušenje, nasleđe i hiperlipoproteinemija. Zbog nesrazmere u potrebama miokarda za kiseonikom i perfuzije miokarda krvlju, srčani mišić postaje hipoksičan, što dovodi do nakupljanja produkata anaerobnog metabolizma, koji, nadražajem nervnih završetaka, stvaraju duboku visceralnu senzaciju bola. Na osnovu kliničke slike, angina pectoris se deli na stabilnu anginu, nestabilnu anginu i Prinzmetalovu anginu.
PRINZMETALOVA (VAZOSPASTIČNA) ANGINA PECTORIS
Etiologija i klinička slika:
Definiše se kao prisustvo bola u grudima koji se, uglavnom, javlja u miru, a elektrokardiografski se mani festuje elevacijom ST segmenta. Ova vrsta angine je posledica spazma koronarnih arterija koji dovodi do nagletali prolazne, redukcije lumena sa posledičnoffi ishemjom. Spazam može nastati na potpuno normalnoj ili lako aterosklerotski izmenjenoj arteriji (češće), a uzrokovan je hiperreaktivnošću segmenta koronarne arterije usled endotelne disfunkcije. Bolesnici su, uglavnom mlade osobe, koje su uglavnom pušači. Javlja se tipičanjnginozni_bol, a srazmerno su česti kompleksni komorski poremećaji ritma koji mogu uzrokovati sinkopu.
Dijagnoza:
EKG promene (tranzitorna elevacija ST segmenta) predstavljaju ključ za pravilnu dijagnozu. Najspecifičniji test za Prinzmetalovu anginu jeste ergonovinski test,-koji se izvodi tako što se u koronarnu arteriju ubrizga- va ergonovin u progresivno. većim dozama- Ovaj tekst se primenjuje samo kod bolesnika bez značajne stenoze, a kao pozitivan tekst, smatra se fokalni spazam koronarne arterije.
Lečenje:
U terapiji ovih bolesnika primen juje se aspirin, nitrati i anatgonisti kalcijuma (najvažniji lekovi). Takođe je važno prekinuti pušenje. Revaskularizacija se, u ovih bolesnika, uglavnom ne primenjuje.