Virusni hepatitis E predstavlja akutno infektivno oboljenje koje se odlikuje oštećenjem parenhima jetre, pojavom ikterusa i visokim letalitetom kod trudnica.
ETIOLOGIJA
Izazivač virusnog hepatitisa E je virus veličine 27-32 nm. Spada u RNK viruse (ima koeficijent sedimentacije 183S) sa lipidnim omotačem. Po svojim karakteristikama sličan je norvalk i kcilici virusima. Dosta je otporan u spoljaš- noj sredini.
EPIDEMIOLOGIJA
Izvor zaraze je oboleli čovek tokom preikteričnog stadijuma. Uzročnik se izlučuje u spoljašnu sredinu preko fekalija i urina. Mehanizam prenošenja in¬fekcije je fekalno-oralni a faktor prenošenja infekcije je voda, kontaminirane ruke i kontaminirani predemeti. Bolest se javalja u vidu epidemija ili u vidu sporadičnih slučajeva koji omogučavaju održavanje infekcije između epidemija. Dosadašnja saznanja govore da su infekcijom zahvaćene prvenstveno žene uzrasta do 30 godina.
PATOGENEZA
Ulazna vrata za virus hepatitisa je služokoža digestivnog trakta. Pato- geneza virusnog hepatitisa E nije do kraja razjašnjena ali je verovatno slična kao kod virusnog hepatitisa A čime se obajašnjava lak tok bolesti i izostanak sklonosti ka hronifikaciji.
KLINIČKA SLIKA
Inkubacija E hepatitisa je krača nego kod virusnog hepatitisa A. Ova for¬ma hepatitisa nema jasno ispoljene faze bolesti koje se registruju kod tipičnih formi ostalih hepatitisa. Preikterusni stadijum se nejasno ispoljava kada se registruje prisustvo dispeptičnih tegoba, dok se gripoidni sindrom ne registruje. Svi bolesnici su ikterični, nema anikteričnih formi bolesti. Ikterusni stadijum kratko traje do 4 dana. Istovremeno se registruje tamno prebojena mokraća kao i bledo kolorisana stolica. Jetra je uvećana čak kod 80-90% obolelih. Biohumo- ralni sindrom pokazuje povećane vrednosti aminotransferaza (AST i ALT), skok vrednosti bilirubina. Cesto kod ove forme hepatitisa dolazi do pada vred¬nosti faktora koagulacije i albumina. Virusni hepatitis E protiče kao teška bo¬lest, fulminatni oblik se sreće kod 2,28% bolesnika. Teške forme bolesti se pr¬venstveno sreću kod trudnica (44,45%), fulminantna forma u 31%, pri čemu je letalitet jako visok 46%. Rekonvalescenti stadijum se ne poklapa sa padom vrednosti bilirubina jer je stanje bolesnika i dalje loše.
KOMPLIKACIJE
Najteža komplikacija kod bolesnika sa virusnim hepatitisom E je hepatič- na koma sa visokim procentom letaliteta.
PROGNOZA
Ozdravljenje nastupa brzo i potpuno. Hronifikacija se ne zapaža kao i vi¬rusonoštvo.
DIJAGNOZA
Dijagnoza se postavlja na osnovu epidemioloških podataka (pojava bolesti kod osoba koje su na jednom mestu konzumirale vodu), kliničke slike a potvr¬đuje laboratorijskim testovima. Izolacija virusa je teška pri čemu se koristi IEM.. Serološka dijagnostika je moguća ELISA tehnikom.
DIFERENCIJALNA DIJAGNOZA
Diferencijalna dijagnoza se prvenstveno odnosi na virusni hepatitis A, B, toksična oštećenja jetre, familijarnu rekuretnu gravidamu holestazu, Seehan sindrom i dr.
TERAPIJA
Lečenje obolelih od virusnog hepatitisa E je kompleksno. Kod tipičnih slučajeva bolesti terapija je identična terapiji kod virusnog hepatitisa A. Me¬đutim, ako se radi o trudnicama gde bolest u visokom procentu ide po tipu teš¬kih formi sa mogućnošću razvoja kome, terapija treba da obuhvati: regulaciju produkcije amonijaka (načinom ishrane, unosom laksativa kao i antimikrobnih sredstava za sterilazaciju creva), supstitucionu terapiju (nadoknada faktora ko¬agulacije, trombocita, drugih produkata jetre), antiedematoznu u borbi protiv edema mozga i pluća (lasix, manitol i dr.), vitamine (K, B, E, C), ekstrakorporalnu perfuziju, detoksikacionu (glukoza, levuloza) dok se uloga kortikoterapije osporava.
PROFILAKSA
Mere profilakse su nespecfične i one obuhvataju nadzor nad vodom i vodnim objektima (prečišćavanje vode, hlorisanje vode), nadzor nad licima ko¬ja su sumljiva na virusni hepatitis E i dr. Specifične mere zaštite ne postoje.