Konačno nam je stiglo leto! Visoke temperature, sunčevi zraci, raspoloženje nam je bolje, više vremena provodimo napolju, izlažemo se Suncu ne bi li smo dobili preplanuli ten i povećali nivo vitamina D u organizmu.. Sve su to benefiti Sunca i lepog, toplog vremena.. Ali ipak!
Konačno nam je stiglo leto! Visoke temperature, sunčevi zraci, raspoloženje nam je bolje, više vremena provodimo napolju, izlažemo se Suncu ne bi li smo dobili preplanuli ten i povećali nivo vitamina D u organizmu.. Sve su to benefiti Sunca i lepog, toplog vremena.. Ali ipak!
Na neke stvari zaboravljamo, iako i one vrebaju tokom leta. Osim posledica koje mogu nastati usled dugoročnog preteranog izlaganja sunčevim zracima (prerano starenje kože, povećan rizik od maligniteta kože, pogotovo melanoma), postoje i stanja koja nastaju akutno, odnosno u par sati od intenzivnog izlaganja sunčevim zracima i visokim temperaturama, a to su sunčanica i toplotni udar.
Iako su slični po načinu nastanka, u nečemu se i razlikuju.
Sunčanica
Sunčanica nastaje usled direktnog dugotrajnog dejstva sunčevih zraka, najčešće u potiljačni region glave koja je nezaštićena, odnosno nepokrivena. Posebno su osetljiva deca, starije osobe, osobe koje boluju od hroničnih oboljenja. Usled direktnog dejstva sunčevih zraka, dolazi do širenja krvnih sudova mozga i njihove povećane propustljivosti što može dovesti do edema mozga ili čak intrakranijalnog krvarenja.
Simptomi sunčanice se najčešće razvijaju u roku od nekoliko sati od izlaganja Suncu. Mogu se javiti u vidu glavobolje, nesvestice, mučnine, povraćanja, fotofobije (osobama smeta svetlost bilo koje vrste), poremećaj stanja svesti od pospanosti čak do kome, a usled povećanog intrakranijalnog pritiska može rezultovati čak i smrću.
Preveniranje sunčanice je od velikog značaja – zaštititi glavu kačketom/šeširom, izbegavati direktno izlaganje suncu.
Ukoliko se, pak jave simptomi sunčanice, neophodno je skloniti se u hladovinu ili u rashlađenu prostoriju, staviti hladne obloge na glavu i postepeno se rashlađivati hladnom vodom, i adekvatno se rehidrirati hladnim napicima (izuzev kafe i alkohola). Ukoliko se javi bilo kakva naznaka poremećaja svesti, što pre se javiti lekaru.
Toplotni udar
Toplotni udar je težak akutni poremećaj termoregulacije; nastaje usled povećanog stvaranja i smanjenog odavanja toplote.
Faktori koji dovode do nastanka toplotnog udara su: visoka spoljašnja temperatura, povećana vlažnost vazduha, odsustvo vetra, fizički rad, neadekvatna odeća, opšte stanje organizma.
Iako ljudski organizam ima mehanizme kojima može da održava normalnu telesnu temperaturu i pored visokih vrednosti spoljašnje temperature, pri visokoj vlažnosti vazduha, čak i temperature oko 30 °C i mogu dovesti do pregrevanja organizma.
Toplotni udar najčešće nastaje prilikom napornog fizičkog rada. U tim uslovima telo povećano proizvodi toplotu, pa ukoliko imamo i prisustvo povećane spoljašnje temperature i vlažnosti vazduha, kao i neadekvatne odeće, otežava se znojenje i povećava se rizik od nastanka toplotnog udara. Ukoliko ovi uslovi potraju duže, telesna temperatura može dostići i neverovatna 42 °C!
Faktori koji mogu da pospeše nastanak toplotnog udara: konzumiranje alkohola (dovodi do povećane dehidracije, i do neadekvatnog rasuđivanja o objektivnom stanju organizma), gojaznost (masno tkivo se ponaša kao izolator, i dodatno opterećuje srčani mišić), oboljenje mozga ili srca, upotreba različitih supstanci (amfetamini, kokain, ekstazi).
Toplotni udar nastaje kao posledica generalizovanog širenja krvnih sudova, usled čega dolazi do smanjenja cirkulišuće zapremine krvi i posledičnog kolapsa kardiovaskularnog sistema. Simptomi su slični kao kod sunčanice: glavobolja, mučnina, povraćanje, vrtoglavica, nesvestica,slabost, crvena boja kože, grčevi u mišićima.
Da bi se toplotni udar prevenirao, neophodno je adekvatno se hidrirati, konzumirati lagane, uravnotežene obroke, i nositi tanju odeću svetlijih boja kada se provodi vreme na otvorenom.
Ukoliko pak dodje do toplotnog udara, neophodno je brzo reagovanje. Skloniti osobu u hladovinu, ili rashlađenu prostoriju, skinuti odeću i rashlađivati hladnom vodom. Obavezno pozvati službu hitne medicinske pomoći!
Dakle, iako letnje vreme ima svoje benefite, ne treba zaboraviti da postoji mogućnost nastanka ova dva stanja ukoliko ne primenjujemo adekvatne mere prevencije. Izbegavajte direktno izlaganje glave sunčevim zracima, adekvatno se oblačite, uvek nosite flašicu vose sa sobom i obavezno zaštitite glavu šeširom ili kačketom.
Ostajte zdravi, jer bolje je sprečiti nego lečiti!
Dr Milica Bojanić
Reference:
Baralić Ivanka, Damjanjuk Irena, Fizičke povrede In: Snežana Veljković et al, Sudska medicina – udžbenik za studente medicine, Drugo izdanje, Beograd: Medicinski fakultet Univerziteta, Institut za sudsku medicinu, 2013, p. 124-126