Merenje arterijskog pritiska u kućnim uslovima ili samomerenje arterijskog pritiska, je jedan od ključnih aspekata u dijagnozi i lečenju arterijske hipertenzije. Višestruka merenja u kućnim uslovima obezbeđuju precizniju sliku o vrednostima pritiska od pojedinačnih merenja u ambulanti. S obzirom da ovim načinom merenja lakše dolazimo do dijagnoze a ima i veliki značaj u praćenju efekata lečenja, on je našao svoje mesto i u Evropskim preporukama za dijagnozu i lečenje arterijske hipertenzije iz 2018. godine.
Osim navedenih prednosti, samomerenje krvnog pritiska ima značajnu ulogu i u dijagnozi hipertenzije belog mantila i maskirane hipertenzije. Pod hipertenzijom belog mantila podrazumevamo nalaz povišenih vrednosti krvnog pritiska u ambulantnim uslovima, dok su vrednosti pritiska, merene u kućnim uslovima ili 24 časovnim ambulatornim monitoringom, normalne.
Za razliku od hipertenzije belog mantila, kod maskirane hipertenzije vrednosti arterijskog pritiska u ambulantnim uslovima su normalne a povišene tokom merenja u kućnim uslovima ili 24 časovnim ambulatornim monitoringom. Ovaj način merenja arterijskog pritiska je posebno značajan u dijagnozi maskirane hipertenzije koja iziskuje neposredno započinjanje lečenja, za razliku od hipertenzije belog mantila koja zahteva samo praćenje.
Merenje arterijskog pritiska u kućnim uslovima
S obzirom da su vrednosti pritiska merene u kućnim uslovima niže nego u ambulantnim uslovima, o postojanju arterijske hipertenzije na osnovu kućnog merenja možemo govoriti kod vrednosti većih od 135/85mmHg. Predloženo je da se vrše najmanje po dva merenja izjutra i uveče u razmaku ne kraćem od jednog minuta i to optimalno 7 dana a minimalno tri dana. Optimalno bi bilo merenja ponavljati u isto vreme.
Moguće ograničenje ovog načina merenja predstavljaju tehničke greške. Validni samomerači kvnog pritiska koriste oscilometrijski metod. Vrlo je važno koristiti odgovarajuću manžetnu kod samomerača za merenje u visini nadlaktice. Potrebno je da pacijent pola časa pre merenja ne puši i ne pije kafu, kao i da se ne izlaže fizičkim naporima (vežbanju). Savetuje se da 5 minuta pre merenja isprazni mokraćnu bešiku i miruje.
Pročitajte: Noćno merenje krvog pritiska preciznije
Merenje se obavlja u sedećem položaju, bolje na stolici nego sofi, sa stopalima oslonjenim na pod (bez prekrštanja nogu), sa rukom, na kojoj se meri pritisak, oslonjenom na ravnu površinu i nadlakticom u visini srca. Postavljanje manžetne je potrebno prilagoditi uputstvu za korišćenje aparata. Kako većina savremenih aparata ima mogućnost memorisanja podataka dobro je očitavanja prezentovati nadležnom lekaru pri svakoj viziti. Očitana merenja su dobar vodič za eventualnu korekciju terapije.
Nedostaci:
Najveći nedostatak merenja arterijskog pritiska u kućnim uslovima je prateće samolečenje koje uključuje prekid terapije kod nižih vrednosti pritiska ili samoinicijativno povećanje doze lekova kod povišenih vrednosti. Ovaj način merenja pritiska uključuje pacijenta u dijagnozu i lečenje hipertenzije ali ne i samostalno donošenje odluke, bez konsultacije lekara, o korekcijama lečenja. Samo redovno uzimanje terapije obezbeđuje adekvatnu kontrolu i osnovna uloga lekara je da kod započinjanja lečenja objasni pacijentu da se arterijska hipertenzija ne leči po potrebi, pri visokim vrednostima, nego redovno, da ne bi dolazilo do skokova koji oštećuju vaskularno korito.
Samomerenje u kućnim uslovima ima svoju svrhu samo ukoliko sa merenim vrednostima bude upoznat nadležni lekar i kada one služe postavljanju dijagnoze i korekciji lečenja pod medicinskim nadzorom.
prof. dr Branislava Ivanović