O srčanim tegobama i COVID – 19 infekciji za portal „Lekovi“ je govorio dr Dejan Hristov. Intervju je sponzorisala kompanija Sandoz.
Jelena Milojević Lekovi: Za početak možete nam reći u svetu Covid pandemije i ,,nove normalnosti“ termina kojeg sve češće čujemo, pa da li možemo i u kardiologiju da očekujemo neku novu normalnost.
Dr Dejan Hristov: Još na početku ću se našaliti sa Vama i reči da tu novu normalnost ne moramo da očekujemo zato što je ona već tu sa nama i uveliko je živimo. Međutim, kao optimista želim da se skoncentrišem na pozitivne stvari i da malo gledam na ovu epidemiju sa vedrije strane. Dakle,jasno je meni da smo odvojeni, da se ne prepoznajemo najbolje preko maske. Činjenica je da mnogi od vas svoje prijatelje gledaju drugim očima, zato što ih svakodnevno prate na društvenim mrežama i vide kako šetaju da smo čipovani, da Bil Gejts sa ljudima gušterima planira da zavlada svetom i ostale nebuloze. Jasno je da zadiremo od zagrljaja, jasno je da ova pandemija udara na samu srž ljudskosti,da smo mi u suštini u samoj osnovi socijalna bića, a da nas ova pandemija gura pred kamere, kao sada mene,da se družimo preko vibera ili preko društvenih mreža. Ipak kažem ponovo kao optimista, želim da mislim da ta nova normalnost može da znači da je neko naučio da je potrebno da više puta dnevno opere ruke, da je neko shvatio da ne može da ti u redu dahće za vratom, kao glavni lik iz junaka Davitelj protiv davitelja, da mora da stavi ruku dok koja, a ne da pršti svuda okolo. Ta nova normalnost je na kraju krajeva pod svetlima reflektora stavila jednu malu decivilizatorsku pojavu, naravno radi se o antivakserima i da su nadležne institucije makar u svetu počele da se bore protiv njih, da shvataju da ne mogu samo da ih ignorišu i da moraju da razviju strategiju kako bi se toj pojavi stalo na put. Dakle, kao što vidite od vas zavisi kako ćete tu novu normalnost shvatiti. Gledajući oko sebe i posmatrajući potpuni krah našeg zdravstvenog sistema meni je jasno da ta nova normalnost mora da uključuje i nova radna mesta,mora da uključuje unapređenje rada u zdravstvu,novu opremu, mora da uključuje planiranje 10 godina unapred, a ne da se desi situacija da nemamo specijaliste jer nismo na vreme isplanirali da pošaljemo mlade ekipe na specijalizaciju. Što se kardiologije tiče posle preležanog Covida, imajući u vidu da je to u osnovi bolest krvnih sudova,mi svakako moramo da budemo bolji u ovoj igri i da shvatimo da je i kod nas potrebna jedna ozbiljna reorganizacija. Nadležni moraju da shvate i da prihvate tu ,,novu normalnosti“, da više ne čekaju da nam osedi kosa da bi nas poslali na specijalizaciju ili nas učili ultrazvuku srca ili drugoj dijagnostici. Dakle, moramo svi zajedno da shvatimo da konačno moramo da budemo na visini zadatka ukoliko želimo ljudima da pomognemo.
Jelena Milojević Lekovi: Da li je opravdana bojazan da nas očekuje pandemija kardiovaskularnih bolesti u budućnosti?
Dr Dejan Hristov: Svakako da ne treba da nas brine pandemija kardiovaskularnih bolesti u budućnosti. Ona je takođe u najveće uzela maha. Dakle, sve ozbiljnije analize govore da je stopa smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti nikada nije bila veća. Naravno,za sve te analize su potrebni pravi podaci oje mi u našoj zemlji nismo imali,nažalost. Ako znamo da je Covid u samoj osnovi kardiovaskularno odnosno tromboembolijsko oboljenje,dakle izaziva tromboze krvnih sudova, ne treba na njega gledati samo kao na upalu pluća već moramo shvatiti da je to u osnovi sistemska bolest koja napada krvne sudove a samim tim i izaziva komplikacije na mnogim organima između ostalog i na srcu i na mozgu, odnosno govorimo o infarktu srca i šlogu. Dakle studije švedskih naučnika koja je objavljena u jednom od najprestižnijih časopisa Laset, sveobuhvatna studija je praktično pokazala da infekcija Covid-19 potpuno nezavisni faktor rizika za nastanak infarkta srca i moždanom udara. Šta to u praksi znači? Dakle, znači da više ne možemo da gledamo samo na pušenje, holesterol, fizičku neaktivnost, genetske predispozicije kao na faktore rizika već tu moramo da uvrstimo i preležanu Covid infekciju i svakako da nije svejedno da li ste prelezali Covid vakcinisani ili nevakvinisani. Nevakvinisani imaju višestruku mogućnost da razviju kardiovaskularne komplikacije. Dakle, dugoročna istraživanja, dugoročnih efekata infekcija Covid-19 će sigurno biti veliki izazov, ali se mora računati i na to da organizovan zdravstveni sistem spremniji može da primi ovaj talas kardiovaskularnih bolesti, kao jedan cunami koji nam se tek sprema. Šta je glavni problem sa internernom medicinom? Ono što sam već spomenuo, faktor rizika. Holesterol pacijenta ne boli. Ne može on da shvati zašto je potrebno da pije Starim i da sluša savete lekara kad ce to da mu donese efekte za jedno 10 do 15 godina. Pušenje ne boli. Pušenje čak kao oblik droge da tako kažem pruža neku vrstu zadovoljstva pacijentu i kako ga sad ubediti da prestane da se bavi time i da će to za možda 5,10,15 godina doneti neki benefit što se zdravlja tiče. Tako da imamo problem i sa Covid infekcijom. Kako objasniti ljudima da nešto što su već preležali može da bude veliki faktor rizika za njih u budućnosti. Mislim da su to problemi sa kojima ćemo se mi internisti dugo nositi u budućnosti i da tu mislim na te dugoročne posledice prelezanog Covida, tako da moraćemo nažalost sami sa sobom razmislimo kako da pacijente uverimo da je to značajan faktor rizika i da moraju s tim da se nose zajedno sa nama, vode borbu protiv te bolesti.
Jelena Milojević Lekovi: Da li pacijenti sa srčanim bolestima treba da prime vakcinu protiv Covid-19?
Dr Dejan Hristov: Nakon završenog takozvanog prvog talasa Covida kada sam se vratio normalnim aktivnostima,kada sam se vratio svojoj ambulanti i srčanim bolesnicima bio sam već prvog dana zatečen brojem pacijenata koji su ulazili u moju ordinaciju i svi kao po dogovoru postavljali jedno prosto pitanje. Doktore da li ja smem da primim injekciju protiv Covid-19? Dakle, ne moraš da budeš dr,mr, da bi malo razmislio da bi upravo tim pacijentima hroničarima, pacijentima sa povećanim rizikom, dijabetičarima, srčanim bolesnicima, da upravo njima je najneophodnija ta vakcina,tj oni su pacijenti prioritetni da prime vakcinu. U sklopu ovog takozvanog post Covid sindroma, dakle svih onih komplikacija koje se javljaju posle prelezanog Covida, da li su to neurološki problemi, gastro ili kardio vaskularne moramo još da budemo odlučniji u toj borbi i čvršći u svom stavu da pacijent mora da primi vakcinu. Ono što je poražavajuće je činjenica da tu dilemu kod pacijenata su proizveli upravo lekari odnosno kolege koje su htele da operu ruke možda ili da ne preuzimaju rizik pacijentima rekli najbolje se ti posavetuj sa Svojim kardiologom da li smeš da primiš vakcinu. Naravno ako se radi o srčanom pacijentu ili sa endokrinologom ako se radi o dijabetičaru II razumete već šta hoću da kažem. Dakle, katastrofalni su nam rezultati i narod nam više s pravom ne veruje. Tako da ja svaku priliku koristim a i ovu priliku koristim da kažem da ako bih imao mali broj vakcina na raspolaganju,a ispred sebe široku populaciju ljudi,prvo bih izdvojio rizične grupe i njima dao vakcinu. Kao recimo kada tone brod dakle sećate se onoga prvo idi žene i deca. Prvo se u normalnim zemljama,u normalnim civilizacijama pomaže onima kojima je pomoć najneophodnija. Dakle, da pojednostavio. Da li pacijenti sa srčanim tegobama treba da prime vakcinu protiv Covid-19? Bez ikakve dileme da!
Jelena Milojević Lekovi: S obzirom da je Covid u osnovi bolest sa tromboembolijskim komplikacijama, d-dimer je postao nezaobilazna labaratorijskih analiza. Da li je to medicinski opravdano?
Dr Dejan Hristov: Jedino je ekonomski opravdano da traže da toliki broj analiza d-dimera u populaciji, ukoliko ste vlasnik te privatne labaratorije recimo. Dakle ekonomski razlozi, ako me razumete. Ako čujete ironiju u mom glasu. Analiza d-dimera da se malo uozbiljimo je vrlo značajna u kliničkoj praksi ako znamo da je koristimo, tj. ako znamo gde joj je mesto. Sigurno mogu da kažem da u ovoj pandemiji stanovnika nije medicinski opravdana, bar po mom iskustvu. D-dimer ima visoku negativnu prediktivnu vrednost. Šta to znači? To znači da ukoliko postoji sumnja na tromboembolijsko oboljenje, duboka venska tromboza,plućna tromboembolija i nismo sigurni u to,mi takvog pacijenta upućujemo da uradi d-dimer. Ukoliko dobijemo da je d-dimer normalan mi tog pacijenta šaljemo kući. Skoro da smo sigurni da se sa njim ne dešava ništa loše. Ukoliko je povišen takvog pacijenta opet šaljemo na dalju dijagnostiku: skener,dopler krvnih sudova, scintigrafiju. Dakle, kako se lekar odluči. Što se u praksi ne radi. Ukoliko pacijent ima povišen d-dimer vi niste završili posao tako što ste mu dali hiparin ili neki oralni preparat već morate da ga šaljete na dalju dijagnostiku. Dakle, zašto je povišen d-dimer loš odnosno zašto ga se ne treba uvek plašiti. Stariji ljudi, recimo imaju normalno povišen d-dimer, trudnice imaju normalno povišen d-dimer. Vrednosti d-dimera mogu biti povišene u slučaju infekcije. Covid-19 je kao što znamo infekcija, nakon operacija nekih malignih bolesti. Dakle, zato te povišene vrednosti ne uzimamo uvek zdravo za gotovo već moramo imati sumnju na duboko vensku tromboze. Znači pacijent mora da se žali, mora da ima neke tegobe koje nas upućuju da pomislimo na to oboljenje pa da ga šaljemo na dalja ispitivanja. I ako što sam već rekao antikoagulantna terapija popularni heparin koji se tražio u apotekama kao Kiki bombone maltene se uvodi politikacijama, a ne po d-dimeru. Ispričaću Vam jednu anegdotu i nadam se da ćete zaključiti iz nje kako svi treba da se odnosimo profesionalno prema ovoj bolesti. Dakle,moja majka je nažalost obolela od Covida prošle godine. Srećnom preležala ga je bez većih komplikacija, bila je vakcinisani. Njoj je naravno lekar opšte prakse uradio na kraju d-dimer koji je bio povišen. Ona me zvala telefonom, ja sam bio na poslu. Vidim da me dva-tri puta zove ja se javljam i ona mi kaže: ,,Sine, imam loše vesti meni je povišen d-dimer, šta da radim?“ Ja sam mrtav hladan njoj rekao Idi kod lekara koji te je uputio da to radiš, jer ja zaista sa tom informacijom ne znam kako da te savetujem dalje, jer ja ti nisam to tražio niti bih ti tražio. Dakle,nadam se da će ova pomama za d-dimerom proći kada mi kao lekari počnemo da pratimo smernice i da praksu sprovodimo onako kako smo učili iz knjiga, a ne kako nas uče pacijenti ili kako nam traže pacijenti ili kako nam objašnjavaju influenseri na Fejsbuku ili novine.
Jelena Milojević Lekovi: Da li bi svaki pacijent nakon preležanog Covida trebalo da se javi kardiologu?
Dr Dejan Hristov: Ukoliko živimo naučnu fantastiku to bi bilo lepo. Međutim, u praksi svakako to ne može da bude slučaj, niti možemo da očekujemo tako nešto. Ni mnogo bogatije zemlje poput: Švedske, Francuske, Nemačke nemaju dovoljno kapaciteta, nemaju dovoljno kardiologa za ovako nešto. Dakle, pojam skrining u medicini postoji, ako govorimo o bolestima recimo kardiovaskularnim bolestima ili ginekološkim ili gastroenterološkim bolestima. Dakle, kada radimo skrining prvo je potrebno da dobro tangentiramo odnosno da imamo populaciju koja je bila na povećanom riziku. Ne možemo da kažemo da svi koji su preležali Covid moraju da se jave kardiologu. Dakle, na prvom mestu bih savetovao da se kardiologu jave već postojeći srčani bolesnici, odnosno bolesnici koji su pre Covida znali da imaju problema sa srcem. Znam da je to jako teško. Da su liste čekanja sada ogromne, jer dok smo se bavili Covidom nismo imali paralelnih mogućnosti da lečimo ljude kojima smo bili potrebni, baveći se svojom osnovnom delatnošću, dakle, u mom slučaju internom kardiologijom i stvorile su se liste čekanja. Svakako,morate naći način da dođete do lekara ukoliko imate neke od sledećih simptoma: ako ste primetili da vam se javlja gušenje pri nekom najmanjem naporu. Šta to znači? Radite po kući preznojite se, dahćete, penjete se uz stepenice, popnete se prvi sprat ne možete dalje da idete. Ukoliko vam se javljaju otoci nogu. Ukoliko je to zamaranje ono teško, koje iscrpljuje,ukoliko se javlja lupanje preskakanje srca koje dugo traje i ne prestaje. Govorim, Naravno o kardiovaskularnim bolestima ne o drugim bolestima,kada ćete se javiti drugim specijastima. Ukoliko počinje da steže u grudima, da se javlja bol u grudima sve su to situacije kada morate potražiti pomoć kardiologa,odnosno morate se javiti kardiologu da bi on izvršio uvid u vaše zdravstveno stanje. Opet smatram da pacijenti lakše nauče kada im ispričaš priču iz realnog života. Jedan naš kolega,koji je relativno poznat u medijima nakon preležanog Covida kada mi još nismo imali pojma o kakvoj se bolesti radi, je naravno odmah krenuo sa treninzima i nastavio da trenira jer je smatrao da će to najbolje sa utiče na njegov imunitet i na njegovo opšte stanje. Međutim, kako su dani prolazili njemu je bilo sve gore, dok on nije ukapirao da nešto nije u redu. Pozvao je kolegu kardiologa koji mu je uradio ultrazvuk i koji je nažalost pokazao srčano popuštanje. Dakle,prepoznajete simptome koje sam vam već ispričao i na vreme se javite kardiologu ukoliko neki od tih simptoma imate, a on će već najbolje znati šta bi dalje trebalo da se uradi.
Jelena Milojević Lekovi: I za kraj, šta se savetuje pacijentu koje je preležao Covid? Koje lekove da pije, kako da se ponaša da ne bi naškodio svom zdravlju?
Dr Dejan Hristov: Ono što je važno da zapamtite Covid je dakle virusno oboljenje kako smo rekli, koje prouzrokuje tromboembolijske komplikacije, komplikacije na krvnim sudovima u vidu zgrušavanja. Takođe je rađena jedna studija koja je ispitivala kako bolest utiče na srce. Rađena je magnetna rezonanca kod svih pacijenata koji su preležali Covid i pokazala je da apsolutno svaki magnet je pokazao neki stepen disfunkcije srčanog rada. Šta to znači? I ako recimo na nekom ultrazvuku mi kao manje sofisticiranoj metodi vidimo da srce normalno radi mi moramo da pretpostavimo da kod tog pacijenta ipak postoji određeni sistem disfunkcije, odnosno da srce ne radi baš najbolje. Dakle, kao što sam u prethodnom pitanju rekao, neki su trenirali, ne znajući kakve posledice virus ostavlja , a to je potpuno pogrešno. Dakle,ne žurite da se vratite na posao,iskoristite lepo bolovanje , odmorite se od preležanog Covida i tek kada budete u stanju da normalno obavljati svakodnevne aktivnosti tada ćete moći da se vratite na posao bez ikakve bojazni za svoje zdravlje. Dakle, setite se magnetne rezonance, ponašajte se kao da ste praktično prelezali miokarditis, upalu srčanog mišića. Šta to znači? Kada imamo upalu srčanog mišića kao što je defakto imamo na možda mnogo manjem nivou, mikronivou kada govorimo o Covidu. Potrebno je da to srce štedimo, da ono što manje radi kako bi se što manje oštetilo. Dakle,nema neke velike filozofije, potrebno je mirovanje i izbegavanje stresa i napora i onda će srce da radi lagano i ujednačeno. Neki kardiolozi čak savetuju upotreba beta blokatora koji utiče na to da srce radi sporije pa samim tim se i manje oštećuje u miokarditisu. Tako da se nadam da ćete iz ovoga o čemu smo danas pričali da izvucete neke zaključke,neku pouku pa makar ta pouka bila da povremeno moramo u životu da zastanemo da povučemo ručnu,da pomirišemo cveće pored puta što bi se reklo. Potrebno je da volimo svoje bližnje i da uživamo u svakom trenutku života kako bi zajedno pobedili ovu pošast i vratili se normalnom življenju.
Jelena Milojević Lekovi: Hvala Vam doktore na izdvojenom vremenu prijatan dan.