Ultrazvučna dijagnostika je metodakojom se sa lakoćom, bez štetnog dejstva na trudnicu i plod, efikasno i neposredno može ustanoviti prisustvo jednostruke ili višestruke trudnoće, pratiti rast, anatomija i razvoj ploda, osobine posteljice i plodove vode, kao i zrelost ploda u vezi sa terminom porođaja.
Ultrazvučna dijagnostika je metodakojom se sa lakoćom, bez štetnog dejstva na trudnicu i plod, efikasno i neposredno može ustanoviti prisustvo jednostruke ili višestruke trudnoće, pratiti rast, anatomija i razvoj ploda, osobine posteljice i plodove vode, kao i zrelost ploda u vezi sa terminom porođaja. Fetalnom biometrijom premerava se dužina celog tela (u prvom trimestru) ili delova tela ploda (u kasnijem periodu trudnoće). Njome se na osnovu procene ultrazvučne strarosti, određuje gestaciona starost trudnoće i telesna masa ploda, a periodično ponavljanim merenjima prati dinamika rasta ploda. Poseban značaj ima ultrazvučna dijagnostika u praćenju trudnoće kod žena koje imaju miome na materici ili cistu na jajniku, jer omogućava tačnu lokalizaciju tumora, veličinu, kao i praćenje eventualnih promena na njima (rast mioma ili ciste, pojava degeneracije ili nekroze). To je veoma značajno jer se nekad neophodno izvršiti operaciju tumora u toku trudnoće zbog ugroženosti ploda ili majke. Određivanje položaja mioma ili ciste takođe je značajno imajući u vidu da se kod tumora previjuma(prednjačeći tumor) porođaj mora završiti carskim rezom.
U toku svake fiziološke trudnoće potrebno je uraditi po jedan ultrazvučni pregled u svakom tromesečju. Prvi pregled od 10. do 14. nedelje gestacije, drugi između 22. i 24. nedelje gestacije (završen razvoj gotovo svih organa) i treći između 32. i 36. nedelje gestacije, kada se mogu uočiti poremećaji u rastu ploda i/ili u funkciji posteljice.
Tokom ultrazvučnog pregleda u prvom trimestru trudnoće od velikog značaja je uočavanje prisustva gestacionog meška, određivanje njegovog položajai dimenzija, akasni
je otkrivanje prisustva jednog ili više vitalnih embriona i merenje njihove dužine (CRL rastojanje teme -trtica).
Primena ultrazvuka u prvom trimestru trudnoće. Već u petoj nedelji moguće je dijagnostikovanje trudnoće ovom metodom, odnosno vizualizacija gestacijskog meška sa žumančanom kesom. Oko šeste nedelje moze se uočiti eho ploda, dužine oko 5 mm, sa vidljivom srčanom radnjom. U ovom periodu pored dijagnostikovanja trudnoće urednog toka, možemo dijagnostikovati patološki tok trudnoće (retrohorijalni hematom itd.) i ektopičnu trudnoću (uz neophodnu anamnezu, klinički pregled i hormonsko ispitivanje). Na ektopičnu trudnoću može se posumnjati ukoliko se ultrazvukom nađe izliv tečnosti(krvi) u Duglasovom prostoru, sa gestacionim meškom koji se naiazi van materične duplje (najčešće u proširenom jajovodu, ređe u samom cerviksu ili na ovarijumu). Ukohko je u pitanju blighted ovum -trudnoća u kojoj se razvila samo blastocista, embrion nije prisutan, a ultrazvukom se vidi pravilan napet gestacijski mešak bez eha ploda. Ova pojava vrlo često je udružena sa grozdastom molom koja se javlja u dva oblika. To su potpuna mola, kada je cela materica ispunjena molarnim tkivom, i parcijalna mola, kada se samo deo trofoblasta pretvara u molarno tkivo, a plod može i da postoji. Ultrazvučna slika molarnog tkiva se opsuje kao „snežna mećava“. Missed abortion (izostali pobačaj) se ultrazvukom dijagnostikuje tako što se uočava gestacijski mešak nepravilnog oblika sa plodom zaostalim u rastu, bez srčane akcije. Fenomen „nestali blizanac“ (vanishing twin) viđa se kod gemelarne trudnoće gde je jedan od blizanaca (gemella) uginuo još u ranom graviditetu. Ultrazvukom se zapaža slika blighted ovuma ili degenerisani gestacioni mešak, dok se vitalni gemel normalno razvija. Nekad se uginuh blizanac (ukohko ne dođe do njegovog spontanog izbacivanja ili resorpcije) rađa kao fetus papiraceus, sa posteljicom u toku rađanja vitalnog gemela. Morfologija embriona je jasno uočljiva već posle desete nedelje trudnoće. Lako se mogu sagledati glava, trup, ekstremiteti i srce. Istovremeno se u predelu embrionalnog vrata zapaža prostor koji se naziva nuhalna translucenca. Primećeno je da je ovaj prostor proširen prisustvom veće količine limfne tečnosti kada su u pitanju hromozomopatije, hematološke i srčane anomahje ploda.
Primena ultrazvuka u prenatalnoj dijagnostici u prvom trimestru trudnoće. –
Ukoliko je dužina embriona (CRL) manja od očekivane, može da ukaže na postojanje trizomije 18 ili triploidije merenog embriona. Određivanje frekvencije srčanog rada embriona, ako je viša nego očekivana u prvom trimestru, može ukazati na trizomiju 21. Pri kraju prvog trimestra trudnoće, tačnije između 11. i 14. nedelje, može se u toku ultrazvučnog pregleda izmeriti NT (nuhalna translucenca), koja ukoliko je većeg promera od 3mm može ukazati na patološka zbivanja u razvoju ploda (hromozomske aneuploidije 21,18,13, triploidije i Tarnerov sindrom, hematološke i srčane anomalije, plućne i renalne defekte,defekte trbušnog zida ploda itd.). Ova neinvazivna metoda nastala poslednjih godina u izvesnoj meri smanjuje potrebu za korišćenjem invazivnih dijagnostičkih postupaka. Kombinovana sa biohemijskim analizama majčine krvi (beta-HCG i PAPP-sa trudnoćom udružen plazma protein A) ova metoda postaje značajno preciznija.
Primena ultrazvuka u drugom i trećem trimestru trudnoće. U drugom i trećem tromesečju, kao i u prvom trimestru trudnoće, ultrazvukom se prvenstveno posmatra vitalnost, broj, položaj i anatomija ploda. Na osnovu podataka dobijenih biometrijom procenjuje se gestaciona starost ploda.Takođe se određuje volumen amnionske tečnosti, položaj, zrelost i morfologija posteljice.
Praćenje dinamike rasta i stanja ploda izvodi se fetalnom biometrijom (merenje biparijetalnog prečnika glavice ploda, dužine fetalnog femura, obima abdomena, toraksa i glavice fetusa), određivanjem starosti posteljice i zrelosti fetalnih organa (odnos zrelosti pluća i jetre, sazrevanje gastrointestinalnih i urogenitalnih organa), kao i izgleda i kohčine plodove vode. Posebno u cilju isključivanja malformacija ploda izvodi se detaljan pregled fetalne glave (bočnih moždanih komora i talamusa), grudnog koša i fetalnog srca (četiri srčane šupljine), dijafragme (sagitalni presek grudnog koša i abdomena), abdomena sa registrovanjem fetalnog želuca, bubrega, mokraćne bešike, kičmenog stuba (posebno vratni i lumbalni deo) i sva četiri ekstremiteta ploda.
Ovako detaljnim pregledom mogu se otkriti veče anomalije dismorfije i eventualno prepoznati aneuploidije. Na aneupiodoje (trizomije 13,18 i 21) može se posumnjati ukoliko se pri ultrazvučnom pregledu ustanoj vi neki od sledečih nalaza: blaga ventriku-
lomegalija, nuhalni edem, atrioventrikulami septum defekt, umerena hidronefroza, kao i krači ekstremiteti.
Ultrauzvučni pregled posteljice ima posei ban značaj. Povremenim pregledima prati se
j formiranje, lokalizacija, izgled, morfblogija i
zrelost posteljice, kao i mesto insercije pupčane vrpce na njoj. Zrelost posteljice ultrazvukom može se oceniti stepenima od I do IV. U izvesnim patološkim stanjima (hipertenzija, u trudnica koje puše) posteljica pokaj zuje veču zrelost nego što bi se očekivalo u
postoječoj gestacionoj starosti tmdnoče. Prevremeno odlubljivanje posteljice moguće je j ustanoviti ultrazvučnim pregledom samo
ukoliko postoji veći retroplacentni hematom. i Pri ultrazvučnom pregledu zapaža se količina
plodove vode (polihidramnion, oligoamnion j i anamnion) i eventualne promene kako u ko-
ličini, tako i u kvalitetu plodove vode.
Posebnu pažnju zahteva ultrazvučni pregled trudnica sa rizičnim trudnoćama koje su komplikovane: Rh-izoimunizacijom, dijabetesom i hipertenzijom. Ultrazvučna kontrola takvih trudnoća podrazumeva češće preglede sa posebnim akcentom na praćenjeu morfologije fetusa i posteljice, količine plodove vode, biofizičkog profila ploda kao i na merenje uteroplacentne cirkulacije doplerom. Biofizički profil ploda obuhvata ocenu stanja ploda na osnovu disajnih pokreta, grubih pokreta i tonusa ploda, koiičine plodove vode i kardiotokografskog zapisa. U slučaju Rh-izoimunizacije majke često je prisutna hepatosplenomegalija, kardiomegalija, ascit i supkutani edem ploda, edematozna posteljica i oligoamnion. U dijabetičnih trudnica češće se sreću malformacije, makrozomija ploda ili plod sa zastojem u rastu (IUGR intrauterine growth retardation) i polihidramnion.
Kada je trudnoća komplikovana’ znatnijim povišenjem krvnog pritiska, zavisno od trajanja bolesti i visine hipertenzije, ultrazvukom se može ustanoviti zastoj u rastu ploda, intrauterina smrt ploda (FMU fetus mortus in utero) eventualna abrupcija posteljice (koja može biti delimična ili potpuna) kao i
smanjena količina plodove vode. Ultrazvučna slika FMU (fetus mortus in utero) zavisi od toga kada je smrt ploda nastupila. Pri pregledu neposredeno po smrti ploda zapaža se samo odsustvo srčane radnje, dok se ostale promene ispoljavaju kasnije. Na ultrazvučnom snimku moguće je videti promene na kostima glave, koje se preklapaju po šavovima (Spaldingov znak) kada je smrt ploda nastupila nekoliko dana ranije. Isto tako može se zapaziti nenormalno držanje kičmenog stuba (umesto da je lučno savijen, savijen je pod uglom), prisustvo vazduha u velikim krvnim sudovima, kičmenom stubu i lobanji.
Treba pomenuti pelvimetriju dobijanje podataka koje ultrazvuk pmža akušerima o veličini i prostranstvu karlice trudnice, porodilje. Ovi podaci kao i podaci o veličini ploda i njegovog odnosa prema karlici majke, umnogome utiču na odluku o načinu završavanja porođaja. Postpartalno pregled ultrazvukom koristi se da bi se otkrilo eventualno prisustvo rezidualnog posteljičnog tkiva u materičnoj šupljini.