U 90% slučajeva aneurizma abdominalne aorte se formira u predelu renalnih arterija, sa širenjem distalno u jednu od ilijačnih arterija ili u obe.
Šta je aneurizma trbušne aorte?
Aorta predstavlja najveći krvni sud u ljudskom organizmu. Prenosi krv od srca ka glavi, rukama, abdomenu, karlici i nogama. Zidovi aorte mogu da se deformišu poput malog balona ukoliko postanu slabi. Ovo se naziva aneurizma trbušne aorte (AAA) kada se dogodi na delu aorte koje se nalazi u abdomenu.
AAA ne izaziva uvek simptome, ali ukoliko dodje do rupture, odnosno pucanja, to predstavalj životno – ugrožavajuće stanje. Stoga, ukoliko se postavi dijagnoza aneurizme, neophodno je praćenje pacijenta.
Koji su tipovi aneurizme abdominalne aorte?
AAA su obično klasifikovane prema svojoj veličini i brzini kojom nastaju. Ova dva faktora mogu da budu prognostički faktori za aneurizmu.
Male (<5.5cm) ili spororastuće AAA generalno imaju značajno manji rizik od rupture nego velike aneurizme ili one koje brzo rastu. Lekari često smatraju da je bolja opcija pratiti aneurizmu redovnim ultrazvučnim pregledima nego lečiti ih.
Velike (>5.5cm) ili brzorastuće AAA imaju daleko veće šanse da puknu nego male ili spororastuće. Ruptura može dovesti do unutrašnjeg krvarenja ili drugih ozbiljnih komplikacija. Što je veća aneurizma, veće su šanse da će biti potrebno hirurško lečenje. Ovi oblici aneurizmi takođe moraju da se leče ukoliko uzrokuju simptome.
Šta je uzrok AAA?
Uzrok je nepoznat. Ipak, određeni faktori povećavaju rizik od nastanka aneurizme. To su:
Pušenje
Pušenje može da dovede do direktnog oštećenja zida arterija, čineći ih pogodnijim za nastanak aneurizme. Takođe povećava rizik od nastanka visokog pritiska.
Visok pritisak (hipertenzija)
Krvni pritisak se odnosi na pritisak kojom krv deluje na zidove krvnih sudova. Visoke vrednosti mogu dovesti do slabljenja zida aorte i samim tim veće mogućnosti za nastanak aneurizme.
Zapaljenje krvnih sudova (vaskulitis)
Teška zapaljenja aorte i drugih arterija može ponekad biti uzrok nastanka AAA. Ipak, ovo se ne dešava tako često.
Aneurizme mogu da nastanu na bilo kom krvnom sudu u organizmu, ali ipak AAA se smatraju posebno ozbiljnim zbog veličine aorte.
Ko je u riziku od nastanka AAA?
AAA se češće dešavaju kod osoba:
- Muškog pola
- Koje su gojazne
- Starijih od 60godina
- koje imaju u porodičnoj anamnezi prisustvo kardiovaskularnih oboljenja
- koje pate od visokog pritiska, pogotovo u uzrastu od 35 do 60 godina
- koje imaju visoke vrednosti holesterola
- koje imaju sedentarni način života
- Koje su imale traumu abdomena
- Koje su pušači
Koji su simptomi aneurizme abdominalne aorte?
Većina aneurizmi su asimptomatske i prvi simptomi nastaju upravo zbog rupture. Ukoliko se ne dogodi ruptura, mogu se javiti neki od sledećih simptoma:
- Iznenadan bol u abdomenu ili leđima
- Bol koji se širi od abdomena ka leđima, karlici, nogama ili zadnjici
- Koža orošena znojem
- Ubrzan rad srca
- Šok ili gubitak svesti
Ukoliko se javi neki od navedenih simptoma, neophodno je javiti se lekaru. Ruptura aneurizme je životno ugrožavajuće stanje.
Dijagnoza AAA
AAA koje nisu pukle su često dijagnostikovane kada se vrši pregled abdomena iz drugih razloga.
Ukoliko lekar posumnja da pacijent ima AAA, pregledaće stomak da vidi da li je tvrd ili sadrži pulsirajuću masu. Takođe može da proveri protok krvi u nogama ili da traži nešto od sledećih dijagnostičkih procedura:
Lečenje aneurizme abdominalne aorte
Zavisno od veličine i lokalizacije aneurizme, verovatno će biti potrebna hirurška intervencija za popravku ili uklanjanje oštećenog tkiva. Ovo se može lečiti sa klasičnom hirurgijom ili endovaskularnom hirurgijom. Kom obliku operacije će se pristupiti, zavisi od opšteg stanja organizma i tipa aneurizme.
Klasična hirurgija se primenjuje za uklanjanje oštećenih delova aorte. To je invazivniji oblik hirurgije i potrebno je više vremena za oporavak. Ovaj oblik operacije može biti neophodan ukoliko je aneurizma jako velika ili je već pukla.
Endovaskularna hirurgija je manje invazivni oblik hirurgije, gde se primenjuje graft za stabilizaciju oslabljenih zidova aorte.
Za male AAA koje su manje od 5.5cm, lekar može da odluči da ih prati umesto da se odluči za hirurško lečenje, obzirom da hirurgija predtavlja rizik, a male aneurizme retko pucaju.
Koji su dugoročni ishodi?
Ukoliko lekar predloži klasičnu hirurgiju, može biti potrebno i do šest nedelja za oporavak, do oporavak od endovaskularne hirurgije traje dve nedelje.
Uspeh operacije i oporavak zavise od toga da li je AAA pronađena pre rupture. Prognoza je obično dobra ukoliko je aneurizma pronađena pre rupture.
Kako se može sprečiti nastanak aneurizme abdominalne aorte?
Zdrava izbalansirana ishrana, fizička aktivnost i izbegavanje kardiovaskularnih rizika poput pušenja su osnova prevencije. Takođe, lekar može propisati lekove za snižavanje visokog pritiska ili holesterola, ili za bolju kontrolu dijabetesa.
Lekar takođe može tražiti preventivne pretrage na AAA kada pacijent napuni 65 godina i ukoliko ima povećan rizik od nastanka AAA. Najčešća metoda koja se primenjuje jeste ultrazvuk abdomena.
dr Milica Bojanić
Klinička slika
Pojava aneurizme abdominalne aorte često je praćena bolom koji je duboko lociran u abdomenu, stalno prisutan, tipičnog karaktera za bol u abdomenu, sa propagacijom najčešće ka lumbosakralnom predelu. Bol je često stalno prisutan, iako se ponekad može ublažiti promenom položaja tela. Bolesnici često sami mogu uočiti pojavu pulzacija abdomena.
Aneurizma abdominalne aorte često je velika i može doći do njene rupture i bez pojave prethodnih simptoma. Pažljivom palpacijom abdomena može se registrovati jasna pulzacija abdominalne aorte. Auskultacijom se ponekad može čuti sistolni šum nad aortom, dok je puls nad femoralnim arterijama oslabljen. Pa ipak, ponekad se čak i velike aneurizme abdominalne aorte teško mogu otkriti objektivnim fizikalnim pregledom bolesnika, posebno kod gojaznih osoba. Brzo uvećanje aneurizme abdominalne aorte često ukazuje na povećani rizik za pojavu rupture.
Dijagnoza
Danas postoji nekoliko dijagnostičkih procedura kojima se jasno može potvrditi postojanje aneurzime abdominalne aorte. Pre svega to je teleradiografija kojom se u većini slučajeva može videti proširena senka aorte. Ultrazvučnim pregledom često se dobija jasna slika aneurizmatski proširene aorte. Primenom kompjuterizovane tomografije uz upotrebu kontrasta jasno se vizualizuje aneurizma abdominalne aorte i na taj način se sa velikom tačnošću mogu odrediti tip i veličina aneurizme. Nuklearna magnetna rezonansa je takođe slične tačnosti kao i kompjuterizovana tomografija, ali je ova metoda skuplja (slika 2).
Aortografija abdominalne aorte je zlatni standard u definitivnom potvrđivanju postojanja aneurizme descedentne aorte, kao i u određivanju njenih dimenzija, veličine i mogućem širenju u druge arterij e koj e izlaze iz aorte. Aortografija je posebno značajna kod sumnje na širenje aneurizme u renaMne arterije (javlja se u oko 10% slučajeva). Međutim, ako je u aneurizmi prisutan tromb, nije moguće utvrditi tačnu dimenziju aneurizme, jer se kontrast može kretati samo pravim lumenom krvnog suda.
Tok i prognoza
Prognoza prisutne aneurizme abdominalne aorte je u direktnoj korelaciji sa njenom veličinom. Ruptura aneurizme je retka ako je njena veličina < 5 cm, ali je daleko češća ako je njena veiičina > 6 cm. Zbog toga se kod bolesnika sa aneurizmom abdominalne aorte koja je > 6 cm pristupa hirurškom lečenju, ukoliko nisu prisutne značajnije kontraindikacije za operativni zahvat. Kod bolesnika kod kojih postoji povećan rizik od hirurške intervencije, preporučuje se operacija pri dimenziji aneurizme abdominalne aorte od 4 do 6 cm, kada je mortalitet oko 2%.
Ako dođe do rupture abdominalne aneurizme aorte, smrtnost je velika. Pojava rupture praćena je jakim bolovima u vidu proboda, koji su lokalizovani u donjim delovima trbuha i u leđima. U zavisnosti od veličine krvarenj a koj e se j avlj a kod rupture, može doći do brze pojave hipovolemijskog šoka i letalnog ishoda. Pojava rupture ih , preteća ruptura aneurizme aorte su stanja za koja je indikovana hitna hirarška operacija. Operativni rizik kod operacije rupturirane aorte iznosi oko 50%. Pojava renalne slabosti može nagovestiti lošu prognozu operisanog bolesnika.
Lečenje
Hirurškim putem vrši se isecanje aneurizmatski proširenog dela aorte i zamena veštačkim graftom, koji se može plasirati i u obe ilijačne arterije (ako je to potrebno). Širenje aneurzime u renalne arterije zahteva njihovo uključivanje u postavljeni veštački graft tokom operacije. Pošto je kod većine bolesnika sa aneurizmom aorte prisutna i koronama bolest, ove bolesnike je potrebno pažljivo pregledati pre operacije. U ovom pregledu uspešno nam može pomoći i primena scintigrafije miokarda talijumom-201 nakon fizičkog opterećenja, ili primena intravenskog dipiridamola.
Pogledajte i ostale članke o Bolestima srca