Jajovodi, materica i vagina postaju iz Milerovih kanala. U gornjoj trećini Milerovi kanali ostaju slobodni i iz njih se kasnije razvijaju jajovodi.
Jajovodi, materica i vagina postaju iz Milerovih kanala. U gornjoj trećini Milerovi kanali ostaju slobodni i iz njih se kasnije razvijaju jajovodi. Srednjom i donjom trećinom Milerovi kanali naležu unutrašnjim stranama jedan na drugi i spajaju se u jednu cev koja je u početku predvojena uzdužnom pregradom. Kasnijc uzdužna pregrada iščezava, pa se iz srednje trcćine kanala stvara materica, a iz donje trećine najveći deo vagine. Kod nižih životinja spajanje Milerovih kanala ne vrši se uop.šte ili se nc vrši celom dužinom, te je za njih karakteristično postojanje dveju materica ili dvoroge materice. Kod razvojnih poremećaja i kod žene može doći do nepravilnog rli nepotpunog stapanja unutrašnjih strana Milerovih kanala ili do nepotpunog iščezavanja uzdužne pregrade, što dovodi do toga da izvesna, po pravilu, u ontogenetskom smislu privremena stanja genitalnog trakta kod pojedinih osobaostaju definitivna. Pored nespajanja ili nepravilnog spajanja Milerovih kanala, nepravilnosti mogu da nastanu i zbog njihovog asimetričnog rasta ili razvoja. Tako, na primer, katkad sc jedan od Milerovih kanala uopšte ne razvija ili se razvije samo do izvesnog stepena, te nastaje asimetrična, jednostrana materica, sa manjim ili većim učešćem druge strane. Prema stepenu i karakteru poremećenog razvoja mogu se razlikovati više razvojnih anomalija uterusa.
a. Uteras didelphus
U slučaju uterusa didelfusa, iz oba Milerova kanala razvijaju se dve potpuno odvojene materice sa dve zasebne vagine . Obe materice su valjkastog oblika, sa dubokim urezom koji ih razdvaja i jednim anteroposteriornim naborom između zadnje strane duple materice.i rektuma. To je takozvani vezikorektalni ligamerit. Stidnica je zajednička za obe vagine i obično postoji samo jedan, zajednički himen. Kao i kod drugih tipova malformacije, ova anomalija ne mora biti usamljena, već istovremeno može postojati još neki razvojni poremećaj, obično kraca ili duža atrezija na jednoj od vagina ili na grliću. Ova anomalija obično protiče bez šmetnji i tegoba i otkriva se slučajno pri kontrolnom pregledu. Ona ne samo da nije inkompatibilna sa običnim životom, već takva žena može lako začeti, nositi trudnoću do kraja i poroditi se vaginalnim putem. Normalna trudnoća može nastati i razvijati se u jednoj od materica. Opisani su i slučajevi istovremene blizanačke trudnoće u obe materice. Katkad mogu postojati i izvesne smetnje u toku trudnoće koje čini uvećana, negravidna materica, koja znatno smanjuje prostranstvo male karlice. Takve smetnje se mogu ispoljiti pobačajem ili prevremenim porođajem. Znatne dijagnostičke teškoće nastaju ako se kod postojanja duple vagine na ulazu jedne od njih razvije neprolazan himen, te devojčica, i pored redovnih menstruacija, ima tegobe uzrokovane himenalnom atrezijom sa posledičnim hematokolposom, hematometfom i hematosalpinksom na udvojenim organima. U ovakvoj prilici često se postavlja pogrešna dijagnoza tumora unutrašnjih polnih organa.
b. Uterus bicornis
Drugi, manji stepen razvojne anomalije naziva se uterus bicornis. Kod njega postoje dva tipa: bicornis bicollis i bicornis unicollis. Kod oba tipa spajanje Milerovih kanala je izostalo samo u gornjim partijama. Zbog toga se formiraju dva materična roga sa urezom po sredini, dok su donji delovi materice spojeni. Ako se središni septum, koji postoji između dva roga, spušta kroz cervikalni kanal i prelazi na vaginu, koju deli na dva dela, onda se radi o bicornisu bicollisu.
U drugom, pak, slučaju, kad središna pregrada dopire samo do unutrašnjeg ušća materice, radi se o bicornisu unicollisu. U oba slučaja, pri običnom ginekološkom pregledu, spoljnom rukom se napipa urez između dva roga materice. Kod unikolisa vagina i grlić su normalni pa, ako je urez između dva materična roga nenaglašen, dijagnozu je prilično teško postaviti. Pregled sondom, međutim, olakšava dijagnozu i otkriva pravo stanje stvari. Dijagnoza se još bolje i još tačnije postavlja rendgenografijom, odnosno histerografijom. U ovakvim slučajevima često dolazi, kao i kod dvoroge materice, do spontanih pobačaja, pa se, ako se to ponavlja, takođe preporučuje metroplastika.
c. Uterus septus i subseptus
Kod sledeća dva oblika malformacije materice stapanje Milerovih kanala je u potpunosti završeno, tako da materica pri ginekološkom pregledu sa spoljašnje strane ima normalan, kruškast oblik. Karakteristično je da u oba slučaja, više ili manje, ne dolazi do iščezavanja uzdužne središne pregrade nastale na mestu spajanja Milerovih kanala. Ako se ta pregrada spušta sa dna materice, kroz materičnu šupljinu, sve do cervikalnog kanala, onda se govori o uterusu septusu pregrađenoj materici. Ponekad, što nije obavezno, materi
čna pregrada se ne zausiavlja na spoljnom ušču materice, već se produžuje naniže i po srednjoj liniji kroz vaginu, koju deli na dva dela. U lakše izraženim slučajcvima materična pregrada ne dopirc do unulrašnjeg ušča, več se završava iznad njega. Takva anomalija naziva se uterus subseptus. I kod uterusa septusa, kao i kod uterusa subseptusa, pri ginekološkom pregledu materica je pri palpaciji potpuno normalna i, ako vagina nije pregrađcna, nema ničeg što bi moglo da navede na sumnju da postoji razvojna anomalija. Često se, međutim, kod rcvizije materice usled učestalih spontanih pobačaja olkrije opisana pregrada i ustanovi pravo stanje. Za potvrdu dijagnoze može se u oba dela materice istovremeno uvući po jedna sonda. Rendgcnskim snimkom uz punjcnje materične šupljine kontrastnim sredstvom najpouzdanije se potvrđuje sumnja na postojanje ove anomalije. U ovakvim slučajevima često dolazi, kao i kod dvoroge matcrice, do spontanih pobačaja u petom mcsecu graviditeta. Ako sc pobačaji ponavljaju. bez drugih vidljivih uzroka, taicođe sc preporučuje metroplastika.
d. Uterus arcuatus
Minimalno odstupanje od normalnog u anatomskom pogledu predstavlja uterus arcuatus (sl. 4). Tu, na fundusu, na mestu spajanja Milerovih kanala, postoji manje ili više izraženo udubljenje sa spoljašnje strane odozgo naniže, a poprečna osovina materice nešto je veća nego obično. Iako je lučna materica u anatomskom pogledu najbliža normalno razvijenoj materici, klinički ona može biti praćena različitim smeinjama i tegobama. Opisani su slučajcvi komplikacija u trudnoći i porođaju kao, na primer, prevremen porođaj, poprečan položaj ploda, produženo prvo doba porođaja itd.
e. Uterus unicornis
Kada je jedan od Milerovih kanala potpuno ili delimično zaostao u svome razvoju. onda se materica razvija samo iz drugog dela i na taj način nastaje jednoroga materica. Ona je asimetrično postavljena u maloj karlici, jer je nagnuta na stranu prema Milerovom kanalu, iz koga je postala. Takva materica je valjkastog ili, tačnije, vretenastog oblika (sl. 5). S druge strane, na meslu zakržljalog Milerovog kanala može postojati samo uža ili šira vezivna traka koja predstavlja rudiment drugog roga materice i koja je obično bez ikakvog kliničkog značaja. Međutim, na zakržljaloj strani može se stvoriti nešto šira. delimično kanalisana vezivno-mišićna cev, koja nepotpunoili potpuno komunicira sa jednorogom matericom. Na nju se sa distalnog kraja može nastavljati manje ili višc normalno razvijena tuba, kroz koju možc proći oplođena jajna ćelija i usaditi se u rudimcntarnom rogu. Trudnoća u zakržljalom rogu u tom slučaju protiče sa svim znacima vanmateričnog začeća i odstranjuje se operacijom. Inače, jednoroga materica potpuno je sposobna za obavljanje svoje funkcije, te se trudnoća u njoj i porođaj odvijaju i teku potpuno normalno. Izuzetno može doći do rupture materice tokom porođaja nešto če.šćc nego kod normalno razvijene materice.
Od ostalih razvojnih anomalija u literaturi je dosad opisano nekoliko slučajeva potpunc duplikature genitalnog trakta gde su, pored duple materice i vagine, postojale i udvojene stidnice. Takvi slučajevi bili su često praćeni udvojenom bešikom i duplom uretrom. Generativne funkcije udvojenih genitalnih organa potpuno su očuvane i takve žene mogle su rađati normalnu decu.