Anoreksija nervoza (AN) i bulimija nervoza (BN) su poremećaji u ponašanju prema unosu hrane.
Anoreksija je bolest u kome mlada bolesnica sebe podvrgava gladovanju zbog izmenjene percepcije svog tela i straha od gojaznosti, uz istovremeno ritualno vežbanje i korišćenje laksativa ili diuretika.
Bulimija nervoza je bolest u kojoj bolesnica povremeno unosi velike količine hrane, a povraćanjem održava telesnu težinu. Endokrine i metabolične promene u AN su slične običnom gladovanju, ali se ponašanje bolesnica sa anoreksijom značajno razlikuje (veoma su aktivne).
Etiologija
U osnovi ovog poremećaja su:
– genetski faktori,
– psihološki poremećaji,
– negativnisociološko-kulturološkifaktori.
Anoreksija nervoza je češća kod jednojajnih (55%) nego kod dvojajnih blizanaca (7%). Češće se javlja u nekim porodicama. Psiholoski poremećaji podrazumevaju poremećaj u psihodinamičkom razvoju hčnosti (intrapsihički konflikt) sa uticajem porodice na ispoljavanje ove bolesti. Sklonost devojaka u adolescenciji da podlegnu tnulom shvatanju lepog izgleda (manekeni) tj. socijalno prihvatljivim kriterijumima za pojnm lepe žene, negativni su faktori.
Patogeneza
U patogenezi anoreksije nervoze nalazi se funkcionalni poremećaj hipotalamusa tj. njegova neuropeptidna i neurotransmiterska disfunkcija. Neuropeptidi koji učestvuju u ovom poremećaju su cndogeni opijati, GHRH i CHR, ‘a neurotransmiteri su kateholamini i serotonin.
Klinička slika
Bolest se javlja najčešće u pubertetu, kod mladih devojaka koje započinju dijetu. I pored značajnog gubitka u telesnoj težini ove devojke sprovode rigorozne vežbe. Ukoliko su prisiljene da pojedu više, one su sklone da povraćaju. Prvi znak gubitka u telesnoj težinije gubitakmenstruacije (amenoreja). Bolesnice imaju usporen rad creva, stalni osećaj sitosti i zatvor. Smanjena je tolerancija na hladnoću. Kod predovahh slučajeva javlja se bradikardij hipotermija i hipotenzija. Koža je suva, rutava i žućkasta (karotinemija), pojačana maljavost, lanugo tipa. Zaušne žlezde uvećavaju. Laboratorijski se registruje: leukopenija, hipokalemija, hipoalbuinemija, hiperholesterolemija. Nivoi hormona LH, T4, T3, insulina IGF-I i vazopresina su sniženi, dok su nivoi hormona rasta i korlizola povišeni.
Dijagnoza Anoreksija nervoza i bulimija nervoza
Dijagnoza AN i BN se postavlja na osnovu kliničke shke. Ne postoje spccifični dijagnostički testovi.
Dijagnostički kriterijumi su sledeći:
– početak bolesti pre 25. godine,
– gubitak telesne mase za više od 25% normalne tezine, poremećeno ponašanje prema unosu hrane,
– nepostojanje dragih bolesti,
– nepostojanje psihijatrijskih bolesti,
– gubitak menstruacije,
– maljavost,
– bradikardija,
– periodi povećane fizičke aktivnosti,
– epizode povraćanja.
Komplikacije
U hroničnoj anoreksiji nervozi dolazi do smanjenja kostne gustine (oslcoporoza), kardiomiopatije, aritmije (uzrok može biti hipokaliemija), steriliteta, nutritivnog hepatitisa, pankreatitisa.
Prognoza
Polovina lečenih bolesnica povrati svoju telesnu težinu. 20% ostaju anorektične, 5% postanu gojazne, a 5% umru. Čak i kada postignu zadovoljavajuću telcsnu težinu ostaje menstrualni poremećaj. Smatra se daje to posledica perzistiranja nenormalnog odabiranja hrane. Potrebno je postići težinu za 10% veću od početne da bi se dobila menstruacija. Loši prognostički znaci su pojava anoreksije nervoze kod starijih osoba, dugo trajanje bolesti, povraćanje i izrazita depresija.
Lečenje
Cilj lečenja anoreksije nervoze je delovati na sve faktore koji odražavaju porcmećaj u ponašanju prema unosu hrane. Potrcban je timski pristup bolesnicima i dugotrajna i stalna podrška. Retko je potrebna
hospitalizacija i primena antidepresiva i neuroleptika.
Prevencija se sastoji u upoznavanju opšte populacije sa opasnostima nekontrolisanih dijeta u adolescenciji, kao i u savladavanju emocionalnih problema u tom periodu. Potrebno je rano prepoznavanje bolesti, kako AN ne bi postala hronična.