Izraz ,atipične pneumonije koristi se da označi pneumonije koje ne reaguju na penicilin već na druge antibiotike kao što su eritromicin i tetraciklini. Kao uzročnik u ovoj grupi pneumonij a sreće se Mycoplasma pneumoniae, Chlamydia psittaci, Coxiella burneti (Q-groznica) i dr.

Mycoplasma pneumoniae.

To je čest patogeni organizam koji dovodi do plućne infekcije među decom i mlađim osobama, od 5 do 35 godina, retko do 60 godina. Odgovoran je za nastanak epidemija koje se sporo šire, pošto im je period inkubacije 14—21 dan. Javlja se među školskom decom, vojnicima ili u porodicama i intematima. Mycoplasma pneumoniaeje živi organizam bez rigidnog ćelijskog zida, a ćehja je ograničena trostrukom membranom i lako menja oblik. Zbog toga antibiotici koji deluju na ćelijski zid, kao što je penicilin, nisu efikasni, Mikoplazma se u toku infekcije blisko priljubljuje na cilijame epitelne ćehje, zatim nastaje intersticijumska pneumonija, bronhitis i bronhiolitis.

Bolest počinje simptomima gomjih disajnih puteva, a zatim se javlja paroksizmalan dugotrajni kašalj i iskašljavanje sluzavog ili sluzavo gnojavog sekreta. Za razliku od klasične pneumokokne pneumonije, bolest se razvija postepeno. Obično ima blag tok, mada se ponekad manifestuje i teškomkliničkom formom i adultnim respiratomim distres sindromom. Mali broj obolelih ima hemolitičku anemiju, tromboembolijske komplikacije i perifemu neuropatiju. Dijagnoza se postavlja testom fiksacije komplementa i detekcijom antigena, ih specifičnih IgM za mikoplazmu. Bolest se uspešno leči tetraciklinima ih eritromicinom 500 mg na 6 h.

Chlamydia psittaci.

Ovaj mikroorganizam prouzrokuje psitakozu (omitozu), sistemsku bolest prenetu sa bolesnih ptica (najčešće papagaja). Javlja se kao uzročnik 2 do 5% vanbolničkih pneumonija u Velikoj Britaniji, a Chlamydia psittaci, soj TWAR, utvrđena je kao uzročnik pneumonija kod 12% studenata američkih univerziteta. Posle inkubacije od 1 do 3 nedelje bolest počinje naglo ili postepeno, sa slikom sličnom gripu: javlja se suv, neproduktivan kašalj, glavobolja, zbunjenost i konfuznost.

U retkim slučajevima sreće se makulozna ospa. Teško se diferencira od drugih atipičnih pneumonija. Na psitakozu treba misliti kad u anamnezi postojepodaci o kontaktu s pticama, apotvrđuje se reakcijom fiksacije komplementa. Preventivne mere kod odgajivača ptica uključuju zaštitu od kontakta s prašinom, peijem, kao i posebnu opreznost pri radu s bolesnim pticama. Lečenje se provodi tetraciklinom 1 do 2 g dnevno, oralnim putem.

Coxiella burneti (Q-groznica).

Kao akutna bolest karakteriše se iznenadnim početkom, povišenom temperaturom, glavoboljom, malaksalošću i znacima intersticijske pneumonije. Prenosi se udisanjem inficiranih kapljica. Bolest se uočava kod domaćih životinja (ovce i koze), koje su glavni rezervoar humane infekcije. Javlja se među radnicima koji su u kontaktu sa domaćim životinjama i njihovim lučevinama. Manifestuje se slično gripu, ah postoji i suvi kašalj, uvećana jetra, hiperemija ždrela i konjunktivitis. Dijagnoza se postavlja serološkim testovima, leči se tetraciklinima,

Pneumonije izazvane virusima.

Mnogobrojni virusi dovode do infekcije donjih disajnih puteva. Kod zdravih osoba bolest izazivajujedino virusi influence Ai B, među starijim osobama i virus parainfluence i respiratomi sincicijalni virus. U imunodeficijentnih osoba česta su oboljenja izazvana latentnim virasima kao citomegaloviras i herpes simpleks. Najznačajnija akutna virusna bolest koja se javlja u vidu epidemije je influenca; mada obično prolazi spontano, nekada se komplikuje teškom i fatalnom pneumonijom.

Pneumonija je primamo izazvana virusom ili sekundamim bakterijama. Influenca virus, naročito tip A, ima sposobnost da podleže spontanim antigenskim promenama, a izaziva epidemije u zimskim mesecima. Virus se širi putem respiratomih sekreta kao kapljična infekcija. Sekret je infektivan 1 do 2 dana od početka bolesti. Posle kratke inkubacije, bolest počinje naglo, visokom temperaturom, jezom, drhtavicom, mijalgijom, glavoboljom, suvim kašljem i pojačanom sekrecij om iz nosa. Potencijalno letalna komplikacijajeste nastanak pneumonije. Lečenje je simptomatsko.

Značajan patogenetski moment u nastanku sekundame bakterij ske pneumonije predstavlja stvaranje povoljnih uslova za razvoj bakterija posle virusnih infekcija. Epitelne ćehje sa cihjama su oštećene, usporen je i smanjen respiratomi klirens, bakterije lakše dolaze u direktni kontakt sa ćehjama mukoze. Osim oštećenja fizičkih odbrambenih mehanizama, u toku virasne infekcije dolazi i do poremećaja humoralnog i celulamog imuniteta. Poremećena je hemotaksija neutrofilnih leukocita, zatim fagocitna funkcija monocita i makofaga, i smanjen broj cirkulišućih limfocita.

Pneumociti tipa II smanjeno produkuju surfaktant, koji igra ulogu u fagocitozi. Sekundame bakterijske pneumonije posle virusnih infekcija, naročito influence, nastaju obično tri ili više dana posle poboljšanja. Ponovno javljanje opštih simptoma i kašlja, sa purulentnim iskašljavanjem, suspektno je na bakterijsku invaziju najčešće pneumokokom, hemofilusom ili stafilokokom. Lečenje pneumonija neposredno posle preležanog gripa zahteva primenu antibiotika koji će ,pokriti“ moguće bakterijske patogene. Pogodna kombinacija je ampicilin i flukloksacilin.

Ads Blocker Image Powered by Code Help Pro

Ads Blocker Detected!!!

We have detected that you are using extensions to block ads. Please support us by disabling these ads blocker.

Powered By
100% Free SEO Tools - Tool Kits PRO